Posljedice carina koje je uveo američki predsjednik Donald Trump osjetit će se u cijelom svijetu, a kakve će posljedice biti, ovisi i o reakcijama, posebno velikih ekonomskih igrača poput Kine i Evropske unije. Na robu uvezenu iz Bosne i Hercegovine u Sjedinjene Američke Države sada će biti obračunavana carina u iznosu od 35 posto.

- Ovo je šok. Jedan broj ekonomista smatra da će ova odluka intenzivirati bilateralne odnose i pregovore sa SAD-om, odnosno da je tabela zemalja kojima se uvode carine (objavila ju je Bijela kuća, op. a.) poziv za razgovore. Šta ta znači za BiH? Mi bismo morali refleksno da djelujemo i odmah krenemo u pregovore s SAD-om da vidimo, prije svega kako su došli do izračuna kada smo mi u pitanju, gdje su problemi i da li mi možemo nešto uraditi da spustimo nivo carina. Mi daleko više uvozimo iz SAD-a nego što izvozimo, ali dobri odnosi s SAD-om su važni za naše potrošače i privrednike. Dakle, nama ovo mora biti zov za ekonomsku diplomatiju. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i ministar vanjskih poslova BiH trebaju dogovoriti sastanak s predstavnicima Ambasade SAD-a, američke trgovinske komore i drugih institucija i da vidimo kako možemo izbjeći ovakve carine - kaže ekonomski analitičar Admir Čavalić.

U svom govoru američki predsjednik Trump pojasnio je da su carine uvedene na osnovu kalukulacije kolike su carine na američku robu u svakoj zemlji pojedinačno. Kada je u pitanju BiH, izračunali su da ta carina iznosi 70 posto, pa su zbog toga uveli recipročnu mjeru koja iznosi 50 posto od tog izračuna, dakle 35 posto.

- Moramo sjesti i pregovarati, vidjeti gdje su problemi i naći kompromis. Drugi je scenarij da to ignoriramo, a to je onda problem za naše izvoznike. Ni u kom slučaju ne smijemo potcijeniti tržište SAD-a, iako oni nisu bitan dio našeg izvoza. Važno je da imamo plasman na tržište SAD-a, koje je najkonkurentnije u svijetu. Kompanija koja tamo plasira proizvode prolazi sve globalne tržišne testove. Moramo reagirati odmah i tražiti sastanak već danas - navodi Čavalić.

S druge strane, Čavalić kaže da je uvođenje carina od 20 posto na robu iz EU-a, kao i globalne carine od 25 posto na automobile i autodijelove, još veća prijetnja po bh. ekonomiju.

- Čak 35 posto carine za nas, zbog manjeg obima izvoza u SAD, nije tolika prijetnja, kolika je to da će se carinski rat SAD-a i EU preliti i na nas, jer naša ekonomija ovisi od ekonomije EU-a. Usporavanje ekonomije EU-a i pad vanjskotrgovinske aktivnosti, indirektno šteti našim kompanija koje su izvoznice. Ako neka njemačka kompanija, koja ima izuzetan plasman na tržište SAD-a, bude imala problema zbog novih carina, to će osjetiti njeni kooperanti u BiH, kroz manji obim posla i narudžbi. Nažalost, mi na te odnose ne možemo utjecati - pojašnjava Čavalić.

EU je veoma bitan vanjskotrgovinski partner za SAD, a BiH više od 70 posto svog izvoza plasira na tržište EU-a, što samo po sebi dovoljno govori.

- BiH nije nikada ulazila u carinske ratove i ovo je za naš nešto novo. Kada je u pitanju ono što možemo uraditi jeste da shvatimo da je ova carina zov. Ovdje se testira administracija na državnom nivou, test za Vijeće ministara BiH. Tako se tumači na globalnom nivou i sve zemlje iz tabele već sada rade na tome - zaključio je Čavalić.