Iz Bosne i Hercegovine je tokom prvog tromjesečja izvezeno 847 kilograma meda vrijednosti 46.168 KM, dok je uvezen 149.731 kilogram vrijednosti oko 1,27 miliona KM, podaci su Vanjskotrgovinske komore BiH, koje je prenijela BHRT.

Vrijednost izvoza meda iz BiH u prvom kvartalu bila je skoro 10 puta veća nego u istom periodu prošle godine, rečeno je u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.

I količinski izvoz je veći skoro 10 puta, jer je za tri mjeseca prošle godine izvezeno svega 86 kilograma meda.

Vrijednost uvoza prirodnog meda u prvom tromjesečju iznosio je 1.273.903 KM, što je manje za 7,72 odsto nego u istom periodu lani.

U prvom tromjesečju je uvezeno 44.860 kilograma meda manje u odnosu na prvo tromjesečje 2024. godine.

Pokrivenost uvoza izvozom za prva tri mjeseca iznosila je 3,62 odsto, a u istom periodu prošle godine godine 0,34 odsto.

Med se iz BiH u prvom kvartalu najviše izvozio u Katar i to u vrijednosti od 36.432 KM, zatim Tursku 2.228 KM, Njemačku 1.029 KM te Švajcarsku 1.009 KM, dok se najviše uvozio iz Hrvatske u vrijednosti od 770.284 KM, zatim iz Srbije 268.923 KM, te Turske 234.401 KM.

Med se u prvom kvartalu prošle godine najviše izvozio u Ujedinjene Arapske Emirate i to u vrijednosti od 1.361 KM, zatim u Tursku 1.089 KM, Austriju 761 KM i Njemačku 428 KM, dok se najviše uvozio iz Hrvatske u vrijednosti od 832.805 KM, Turske 375.145 KM i Srbije 172.554 KM.

- Sve češći problem sa kojim se suočavaju proizvođači, ali i potrošači, jeste krivotvorenje meda. Ovaj problem nije samo prisutan u našoj zemlji nego i na tržištu regiona, ali i EU - dodaju iz Vanjskotrgovinske komore.

Napominju da se o ovom problemu raspravljalo i na okruglom stolu pod o kontroli kvaliteta meda na tržištu BiH, te važećoj zakonskoj regulativi, kojem su, osim pčelara, prisustvovali i predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti.

Iz Komore navode da nesavjesni subjekti, radi sticanja ekonomske dobiti, sve češće koriste različite tehnike, tehnologije i supstituente, kako bi imitirali svojstva meda i time stekli veću materijalnu korist.

Ide se do tih granica da je ponekad i pored primjene odgovarajućih savremenih ispitnih metoda teško otkriti da li se riječ o krivotvorenom medu.

- Krivotvorenje meda, takođe, se može povezati i sa neodgovarajućim deklarisanjem vrste i porijekla meda, što se da primijetiti u mnogim analizama, a što je svakako jedna vrsta obmane konzumenata - ističu iz Vanjkotrgovinske komore.

Iz Komore podsjećaju da kontrolu i nadzor prometa meda preko granice BiH sprovodi granična veterinarska inspekcija, dok je za službeno uzorkovanje u objektima odobrenim za izvoz, kao i za sprovođenje audita, nadležna Kancelarija za veterinarstvo BiH