- Voda u plastičnim flašama zavisi od uvjeta skladištenja. Prvo šta treba da kažemo jeste da nijedna plastika nije bezbjedna. Dakle, kako god da je skladišitimo, svakako će voda iz flaše da bude drugačija u odnosu na onu sa česme ili sa izvora. Naravno da voda sa česme ima mikroplastike i ne možemo da pobjegnemo od toga. Činjenica je da kupovina plastičnih flaša može da ima loš utjecaj na zdravlje. Što više stoji na visokoj temperaturi, to je gore – navodi dr. Stanišić, prenosi nova.rs.

Objasnila je koje su posljedice pretjeranog konzumiranja vode iz flaše.

- Da budem iskrena, pijem vodu sa česme. Plastična ambalaža nije dobra i kad god možemo, bolje je da odaberemo staklenu ambalažu, a ako ne možemo, bolja je i voda sa česme. Nemam nijednog kolegu koji je hemičar, a koji pije vodu iz plastične ambalaža – istakla je dr. Stanišić i dodala:

- Mi ne znamo trenutno koje su sve posljedice toga. Za sada nagađamo da su posljedice povezane sa alergijama koje su sve češće, zatim autoimunim bolestima. Kad popijemo vodu iz plastične flaše, za 15 minuta se mikroplastika nađe u našoj krvi. Ako uzmete uzorak krvi ljudima, 95 posto njih imat će aditive iz plastike - objasnila je.

Oznaka "BPA Free" bila je od ključnog značaja, ali je industrija plastike promijenila taktiku.

- Plastika sama po sebi nije čak toliko loša, ali primjera radi, tip 3, 6 i 7 su za izbjegavanje, iako se manje koriste za pakovanje hrane i pića. Međutim, aditivi iz svih vrsta plastika su problem, kao što je bisfenol A. To je jedinjenje koje se kao aditiv dodaje plastici da bi ona bila lijepo providna. Aditivi daju kvalitet plastici, da može da bude savitljiva, dovoljno čvrsta, otporna na sunčevo zračenje, ali oni cure u sadržaj. Vjerovatno ste vidjeli da se dečije flašice ili cucle označavaju sa "BPA Free", što znači "bez bisfenola A" ako su kvalitetniji proizvodi – kazala je dr. Stanišić i dodala:

- Šta je industrija plastike uradila tim povodom? Oni su to zamijenili sa bisfenolom S, za koji se pokazalo da ima apsolutno iste štetne efekte. Napišu da je bez bisfenola A, a stave bisfenol S.

Filteri ne pomažu, tvrdi doktorica.

- Ranije se preporučivalo zagrijavanje vode zbog uništavanja mikroorganizama. Međutim, ono što mi u našem gradskom vodovodu imamo jeste više drugih minerala, a ne bakterija, pa u džezvi ostaje kamenac. Ljudi misle da je to jako štetno, a zapravo nije. Voda koja proključa prolazi kroz naše tijelo i ne zadržava se. Mi to samo izmokrimo. Za pravu hidrataciju se prave sportska pića koja sadrže optimalan nivo minerala. Voda sa česme je u redu, jer sadrži optimilan nivo minerala – naglasila je i otkrila šta se nalazi u vodi koja je filtrirana:

- Isto se odnosi na filtere. Sad će neko da kaže. "šta ova priča", ali ja sam odnijela vodu sa filtera i ispostavilo se da je blizu destilovane vode. Ti filteri, cijevi kroz koje voda prolazi, također su plastični i u njima se nalaze bakterije – kazala je dr. Stanišić.