U intervjuu, koji je vodio glavni i odgovorni urednik BIR televizije Kasim Softić, predsjedavajući Džaferović je kazao da su izmjene Izbornog zakona i Ustava Federacije Bosne i Hercegovine u skladu sa zahtjevima samo jedne političke stranke.

- Visoki predstavnik je nametanjem izmjena Izbornog zakona pogodovao HDZ-u, računica ukazuje da je to tako. Mislim da nije trebao donositi ni amandmane na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine ni na Izborni zakon u situaciji kada je izborni proces, praktično, bio okončan i Ustavni sud će morati reagirati. Glavni problem je što visoki predstavnik u svojim odlukama nije tretirao Bosnu i Hercegovinu kao cjelinu - ocijenio je Džaferović.

On smatra da izmjene nisu u skladu s presudom Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda na cijelom teritoriju BiH niti s principima iz presuda Evropskog suda za ljudska prava, te je istaknuo i da je prema navedenim amandmanima, produbljena asimetrija između dva entiteta kad je riječ o zaštiti prava konstitutivnih naroda, zastupljenosti i načinu odlučivanja.

Džaferović je govorio i o misiji EUFOR-a u Bosni i Hercegovini, naglasivši da očekuje produženje mandata.

- Ukoliko bi se dogodilo da se pojave problemi s nečijim vetom, onda Bosna i Hercegovina ne smije imati nikakav vakum kada je u pitanju međunarodna vojna misija u našoj zemlji. Vjerujem da će postojati rezervna varijanta. Međunarodno vojno prisustvo je neophodno. Samo neprijatelji mira i stabilnosti Bosne i Hercegovine, Zapadnog Balkana i Evrope se mogu zalagati da u našoj zemlji nema vojnog prisustva, a prijatelji mira i stabilnosti se zalažu da ono postoji - naglasio je Džaferović.

Kontinuirano miješanje Republike Hrvatske i njenog predsjednika Zorana Milanovića u unutrašnju politiku Bosne i Hercegovine Džaferović je ocijenio kao politiku koja će u konačnici koštati Hrvatsku.

- Bosna i Hercegovina i Hrvatska su upućene jedna na drugu. Umjesto da idemo putem rješavanja otvorenih pitanja, od strane Hrvatske i njenog predsjednika se produciraju nova pitanja i ide se u zaoštravanje odnosa. Tako ne izgledaju dobrosusjedski odnosi. Zašto to rade? Možda da bi izbjegli rješavanje otvorenih pitanja. To može biti populizam, ili utakmica koja se vodi preko leđa naše zemlje - smatra Džaferović.

Također, komentarisao je i posljedice ruske agresije na Ukrajinu, podsjetivši da u našoj postoji ruski utjecaj, što predstavlja opasnost.

- Naši prijatelji u euroatlanskoj zajednici trebaju učiniti sve da pomognu Bosni i Hercegovini da što prije postane i članica NATO saveza i Evropske unije (EU). Što s to prije desi, bit će manje ruskog utjecaja i njegovih posljedica. Mislim da je ruska agresija na Ukrajinu otvorila oči svim donosiocima odluka u euroatlanskoj zajednici o brojnim pitanjima, među kojima i o integraciji zemalja Zapadnog Balkana u EU, tako i naše države. Očekujem ozbiljniji, posvećeniji odnos donosilaca odluka u euroatlanskoj zajednici prema evropskom i NATO putu Bosne i Hercegovine - istaknuo je Džaferović.

Govoreći o stanju u Bosni i Hercegovini, kazao je kako je kriza kulminirala u posljednjih deset godina, a kao posljedica djelovanja međunarodne zajednice i ispunjavanja mandata koji ima prema Dejtonskom mirovnom sporazumu.

- Dok je međunarodna zajednica djelovala onako kako to Sporazum traži, imali smo progres, koji je u interesu svih nas u zemlji. Nažalost, međunarodna zajednica je iz nekih razloga od 2006. godine počela da popušta sa svojom ulogom, i, kako je popuštala, retrogradne snage su dizale glavu i pokušavale da na agendu stave svoje retrogradne politike. Kako je vrijeme prolazilo, to je raslo, a došlo je do svog vrhunca u ovom četverogodišnjem mandatu udarom na ustavni poredak koji je pokrenuo Milorad Dodik. Nije u tome uspio, odlazi poražen. Mislim da su retrogradne politike u padu, nisu iščezle ali sasvim je izvjestan njihov konačni krah. Ako ćemo ocjenjivati ovaj mandat, imajući u vidu situaciju u kojoj smo djelovali, možemo reći da je uspješan. Međutim, svi smo pretrpjeli štetu, jer se nismo bavili stvarima koje je trebalo da se bavimo - kazao je Džaferović.

Poručio je da potrebno nastaviti borbu za ideju Bosne kao zemlje više vjera i nacija, koju je afirmirao prvi predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović.

- Predsjednikove riječi o karakteru, duši i prirodi Bosne i Hercegovine je duboka civilizacijska ideja, jer Bosna i Hercegovina jeste ideja da ljudi različitih vjera, nacija i kultura, mogu da žive zajedno i skladno, što je pokazala i historija. Bosna i Hercegovina je imala probleme samo onda kad su retrogradne sile, koje ne žele Bosnu i Hercegovinu, djelovale protiv nje. Duboko sam uvjeren da će ta ideja na kraju pobijediti, da će Bosna i Hercegovina biti cjelovita država u kojoj će narodi i ljudi biti ravnopravni, bez obzira na kojem dijelu teritorije živjeli. Idemo ka toj ideji, nismo došli do tog cilja. Najvažnije bitke smo dobili, a vrijeme koje je pred nama treba biti obilježeno krajnjom realizacijom - poručio je, između ostalog, u intervjuu za BIR televiziji Šefik Džaferović