Razgovori o reformi

Izborni zakon: SDA, HDZ, DF i NS dostavili konkretne prijedloge, ostale stranke ganjaju populizam

Do sada su tri stranke, učesnice razgovora koje su inicirali specijalni izaslanik SAD-a za izbornu reformu Matthew Palmer i američki ambasador u BiH Eric Nelson, u parlamentarnu proceduru uputile svoje prijedloge izmjena Ustava BiH i Izbornog zakona BiH. Ostale stranke, čiji predsjednici i predstavnici učestvuju u ovim razgovorima, osim iznošenja političkih stavova i kritika, nisu izašli u javnost sa konkretnim prijedlozima. 

VEZANI TEKST - "Revolucionarni" prijedlog Naše stranke: Ukidaju tročlano Predsjedništvo BiH i Dom naroda

Naša stranka je prošle sedmice u proceduru predala svoj prijedlog izmjena Ustava BiH po kojim se ukida tročlano Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, a ukida se i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Predsjedništvo BiH imalo bi predsjednika i potpredsjednika čije bi funkcije bile ceremonijalne. Birali bi se u Parlamentarnoj skupštini BiH, svaki državljanin BiH mogao bi biti predsjednik, ograničeno na jedan mandat.

Ovlaštenja koja sada ima Predsjedništvo BiH, kao što su vanjska politika, odbrana, prešla bi na Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, a Vijeće ministara bi kao i dosad odlučivalo i bilo birano.

HDZBiH i stranke HNS-a, svojim prijedlogom izmjena Izbornog zakona BiH, zagovaraju podjelu Federacije BiH na tri izborna područja. Izmjene se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH te Doma naroda BiH, a HDZ uvodi nova tzv. ad hoc izborna područja.

VEZANI TEKST - Čovićev prijedlog Izbornog zakona: Rasistički, kroz institucije želi progurati UZP projekat HZHB

Za potrebe izbora članova Predsjedništva BiH koji se neposredno biraju s teritorija Federacije Bosne i Hercegovine formiraju se tri ad hoc izborna područja: A, B i C. U izborno područje A se ubrajaju sve osnovne izborne jedinice u kojima prema podacima sa posljednjeg popisa stanovništva živi više od 2/3 bošnjačkog naroda. U izborno područje B se ubrajaju sve osnovne izborne jedinice u kojima prema podacima sa posljednjeg popisa stanovništva živi više od 2/3 hrvatskog naroda. Sve ostale osnovne izborne jedinice se ubrajaju u izborno područje C.

Za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, prema ovom prijedlogu, izabran bi bio kandidat koji je osvojio najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima uz uvjet da je u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja A i C osvojio veći broj glasova nego u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja B i C.

Isto bi i za hrvatskog člana Predsjedništva BiH bio izabran kandidat koji je osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima uz uvjet da je u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja B i C osvojio veći broj glasova nego u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja A i C.

SDA kod izbora za člana Predsjedništva BiH predlaže uklanjanje nacionalnih odrednica iz Ustava BiH po kojima se u Predsjedništvo biraju Bošnjak, Hrvat i Srbin.

Nacionalne odrednice, predlažu, zamijeniti formulacijom da se biraju dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije BiH i jedan iz Republike Srpske, a da se izbor vrši ili indirektno u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine ili direktno kao i do sada. Za SDA su prihvatljive obje varijante, ali pod uvjetom da vrijede za oba entiteta, a ne da se uvodi asimetrija po kojoj bi se član Predsjedništva BiH iz RS-a birao direktno na izborima, a u Federaciji BiH indirektno u Parlamentu BiH.

Kada je riječ o promjenama u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, SDA smatra da provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava "Sejdić-Finci", "Zornić", "Šlaku" treba omogućiti pripadnicima sva tri naroda, bez obzira na to u kojem entitetu imaju prebivalište, kao i izbor u Dom naroda i pripadnicima ostalih. SDA posebno insistira i na tome da se ukloni asimetrija između Doma naroda FBiH i Vijeća naroda u RS-u.

Minimum uvjeta za izmjene izbornog zakonodavstva je implementacija presuda Evropskog suda za ljudska prava i osiguranje transparentnosti izbornog procesa, poručio je to Palmer prije nekoliko dana nakon niza sastanaka koje je imao sa bh. političarima.

- SAD neće nametati nikakva rješenja nego će ponuditi platformu za razgovore i biti neka vrsta podrške kako bi lideri BiH razgovarali o stvarima o kojima se slažu te pronalazili rješenja za one stvari oko kojih se ne slažu - rekao je on, dodajući da bi SAD volio vidjeti uklanjanje etničkog prefiksa kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva. 

VEZANI TEKST - Palmer: Minimum za izmjene Izbornog zakona je implementacija presuda Evropskog suda

Osvrnuo se na model koji je predložio bivši evropski komesar za proširenje i politiku susjedstva Štefan Fule, a podrazumijevao je da Federacija ostane jedna izborna jedinica, ali da bi drugi član Predsjedništva bio onaj koji bi dobio više glasova u kantonima u kojima prvi član nema više glasova.

Palmer kaže da je taj model jedan od puteva kojim se može ići, ali pitanje je kako postići da taj model odražava suštinu BiH, a to je jedna država, dva entiteta i tri naroda.

- Fuleov model nije jedini, ali je koncept otvoren za napredak. Nema fiksirane izborne jedinice zbog čega su neki rekli da je to klizav teren prema trećem entitetu. Podržali bismo i neku varijantu Fuleovog modela, ali sasvim je jasno da niko iz ovih razgovora neće izaći 100 posto zadovoljan - zaključio je Palmer.

 

Vezani tekstovi
Više iz kategorije
Početna Najnovije Najčitanije Pretraga