Kriza

Različita očekivanja analitičara: Ulazimo u jednu od najneizvjesnijih političkih godina BiH

FOTO: Fena

Kraj 2021. Bosna i Hercegovina dočekala je u jednoj od najvećih kriza, s blokadom institucija BiH koju provode parlamentarne stranke iz RS-a i zaključcima NSRS-a usmjerenim na preuzimanje nadležnosti iz državnih institucija, te prijetnjama raspadom, bojkotom izbora i zadržavanjem ovakvog statusa. 

O tome kako će se stvari odvijati i šta očekivati u 2022, politički analitičari imaju različita mišljenja, ima ih pesimističnih, ima i optimističnih.

Srđan Puhalo kaže da u 2022. očekuje rasplet, ali da se ne može znati kakav.

VEZANI TEKST - Ako Zapad ne sankcioniše Dodika i njegovu ekipu u januaru, sve poslije toga bit će kasno

Vidjet ćemo kakav, ali nešto će se morati desiti. Ovo sve je samo uvertira za 2022. godinu. Bit će ili dža ili bu. Ima hiljadu scenarija, ne znam u kojem će pravcu otići, ali stvari se moraju riješiti. Kako, to zavisi od jačih igrača nego što su naši, od Amerikanaca, Rusa, Evropske unije, pojedinih zemalja unutar EU-a – dodao je Puhalo.

Analitičar Vehid Šehić kazao je da kada imate ovakvu politički strukturu na nivou države, to ne daje elemente za optimizam, ali se za nadati da će biti bolje nego 2021. i to ne zahvaljujući političarima u BiH nego pritiscima međunarodne zajednice.

- Bit će bolje, a koliko ne znam – rekao je Šehić.

Smiraj nakon izbora

On je istakao da na političkoj sceni BiH nema nevinih političara, te da svi truju atmosferu.

- Milorad Dodik trenutno nosi najveću odgovornost zbog poteza koji nisu u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom ni Ustavom BiH. Imate stalno insistiranje Dragana Čovića, a imate i treću stranu, poruke koje smo čuli od Bakira Izetbegovića i Fadila Novalića koji govori kako će Bošnjaci ovladati BiH. Sve to hrani jednu, drugu, treću stranu. Svako hrani političkog protivnika - stav je Šehića.

On je naglasio da se očito prerano krenulo u predizbornu kampanju za izbore 2022.

Kada je u pitanju dopuna Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, koju je nametnuo bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko i koja je bila formalan povod za blokadu rada institucija BiH kao i zaključke NSRS-a, Šehić pojašnjava da će "Inzkov zakon" biti na snazi dok Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne donese "svoj". Dopunama Krivičnog zakona BiH se, podsjetimo, zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca.

VEZANI TEKST - Njemački TAZ: Dodik i Čović žele uništiti BiH, oni sprečavaju provedbu presuda Suda iz Strazbura

Šehić dalje navodi da zaključci NSRS-a nisu u skladu s Ustavom BiH jer se zaboravlja da zakone, pa tako i o VSTV-u, Oružanim snagama BiH, Sudu BiH, van snage može staviti samo organ koji ih je donio, a to je Parlamentarna skupština BiH.

No političari, dodao je Šehić, sijajući kampanju straha pokušavaju dobit naklonost birača.

- To je stara matrica. I sve će se smiriti nakon izbora. Svaki izbori su bili takvi. A rezultati njihovih politika su katastrofalni. Kod običnih ljudi su uspjeli stvoriti atmosferu da ljudi kažu samo nek ne puca. Da slušaju obične ljude, bila bi daleko bolja situacija – zaključio je Šehić.

Aleksandar Trifunović stava je da ulazimo u jednu od najneizvjesnijih političkih godina u BiH.

Iščekivanje rješenja sa strane

- Živimo u društvu krize i kod ljudi se stvorila neka naviknutost na to. Ljudi se sve manje bore da utiču na to. Vlada beznađe, a ne vidim da će se to pretvoriti u nadu 2022. godine. Presuđeni smo na aktuelne političke elite koje su zacementirale status gospodara BiH. Bit će kako oni odluče. Međunarodna zajednica se isključila iz procesa i donošenja izmjena Izbornog zakona, digli su ruke. Ljudi su postali potpuni višak u svojoj zemlji – kazao je Trifunović.

VEZANI TEKST - Ambasada SAD-a i Delegacija EU: Napori će dati rezultate tek kada stranke budu istinski radile zajedno

Analitičar Enes Osmančević naglasio je da postoje dva suprotna procesa. S jedne strane je destruktivno ponašanje domaćih političkih aktera, a s druge strane su pokušaji međunarodnih faktora da utječu na zbivanja u Bosni i Hercegovini, ali ni tu nema usaglašen pristup.

- Moguće je da ćemo u 2022. godini biti u iščekivanju rješenja sa strane i bez obzira na to što domaći političari nisu zaslužili nikakvu pomoć, mogao bi se očekivati aktivniji pristup zbog ljudi u BiH, naroda - dodao je Osmančević.

On je istakao da očekuje da će "postojeće političke oligarhije" biti sankcionirane zbog nerada, nemara, korupcije i nedostatka vizije, a da će ih sankcionirati međunarodna zajednica. Od građana na izborima, kazao je, ne očekuje ništa jer "narod koji bira ovakvu vlast nije žrtva već saučesnik".

Vezani tekstovi
Više iz kategorije
Početna Najnovije Najčitanije Pretraga