Novi Zakon o penzionom osiguranju, koji je izglasao Hrvatski sabor u petak, umirovljenicima omogućuje rad u punom radnom vremenu uz isplatu pola penzije, no ta mjera, za koju se očekuje da će je koristiti oko 8800 penzionera, primjenjivat će se od januara 2026. zbog potrebe prilagodbe sustava.

U Hrvatskoj je trenutno 1.230.184 korisnika  penzija, među kojima je njih 36.106 do kraja maja koristilo mogućnost rada do polovine punog radnog vremena uz istodobno zadržavanje svoje penzije. 

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), lani ih je u istom vremenskom periodu radilo 31.028, a interes penzionera da rade stalno se povećava. 

Prosječna neto penzija za maj iznosila je 644,69 eura, njezin udio u prosječnoj neto plaći za april 44,8 posto, a podaci pokazuju da se u penziju prosječno odlazi s 31 godinom penzionog staža.

Penzioneri se danas najčešće zapošljavaju u djelatnostima trgovine na veliko i malo te popravka motornih vozila i motocikala, gdje ih je zaposleno 6022.

Slijedi prerađivačka industrija, stručne naučnei tehničke djelatnosti, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, građevinarstvo te prijevoz i skladištenje gdje ih radi 3152.

U djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane radi ih 2605, a u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi 2172.

Najviše zaposlenih penzionera je u Zagrebu - 10.171, a slijede Splitsko-dalmatinska županija s 4005 zaposlenih te Primorsko-goranska, Istarska i Zagrebačka. Muškaraca je 23.349, a žena 12.757.

S obzirom na nove zakonske mogućnosti rada, HZMO očekuje da će u 2026. godini 8811 penzionera iskoristiti mogućnost rada u trajanju dužem pola punog radnog vremena nakon 65. godine života uz isplatu 50 posto penzije.

Resorno Ministarstvo rada i socijalne politike projicira da će broj penzinera koji će iskoristiti mogućnost rada uz mirovinu porasti na više od 53.000 u 2028. godini. 

Uz to, očekuje se da će do 2028. godine njih gotovo 6000 nastaviti obavljati obrt nakon navršene 65 godine uz isplatu pola penzije.

Odredba o radu u punom radnom vremenu primjenjivat će se od 1. januara 2026. zbog potrebe prilagodbe poslovnih procesa HZMO-a, kako bi se osigurala učinkovita provedba zakona, kao i značajni finansijski učinci mjera, koji su procijenjeni na gotovo dvije milijarde eura do kraja mandata Vlade, kažu u Ministartvu.

Tada će stupiti na snagu i mjere koje se odnose se na povećanje invalidskih mirovina za 10 posto, ukidanje tzv. penalizacije korisnicima prijevremene starosne penzije s navršenih 70 godina života te omogućavanje rada manje od 3,5 sata dnevno korisnicima invalidske penzije zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, navode u Ministarstvu, prenosi Hina.