Spomenuti nacrt su tokom posjete Prištini prezentirali članovi visoke delegacije Evropske unije (EU), SAD-a, Njemačke, Francuske i Italije, a Kurti je u petak u Skupštini Kosova podnio izvještaj o tom nacrtu i to na zahtjev opozicionih stranaka.

Prema Kurtijevim riječima, nacrt statuta za formiranje ZSO pojašnjava situaciju oko priznanja Kosova te se tim nacrtom prekida nasljeđe nepriznavanja koje datira iz sporazuma iz 2013. i 2015. godine.

- Prvo, prema mojoj političkoj ocjeni, nacrtom se prekida nasljeđe nepriznavanja Republike Kosovo koje je zapisano u sporazumima iz 2013. i 2015. Dakle, po mojoj političkoj procjeni, nacrt pojašnjava pitanje priznanja Republike Kosovo - rekao je Kurti.

Kurti je kazao kako Srbija nakon više od desetljeća odbija potpisati nacrt o samoupravljanju, ali da Kosovo ne treba i neće biti talac Srbije.

- Imamo Srbiju kao susjeda, ali su nam putevi razdvojeni. Neće biti dopušteno blokirati evropsku budućnost Kosova - rekao je Kurti te dodao kako je ne može govoriti o detaljima nacrta statuta jer je to njegova obaveza prema članovima visoke delegacije.

- Objasnili su mi da je izrada pažljivo urađena i rekli su mi da je u skladu sa zakonom Republike Kosovo. S proceduralnog aspekta, ne želim davati pravno mišljenje o usklađenosti nacrta s Ustavom, to daje nadležno tijelo, Ustavni sud, kao što sam nacrt statuta jasno predviđa - rekao je Kurti, prenose Reporteri net.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i kosovski premijer Albin Kurti na marginama samita EU-a prošle su sedmice satima odvojeno razgovarali s čelnicima Njemačke, Francuske i Italije Olafom Scholzom, Emmanuelom Macronom i Giorgiom Meloni te s predsjednikom Evropskog vijeća Charlesom Michelom, visokim predstavnikom EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepom Borrellom i posebnim izaslanikom Miroslavom Lajčakom.

Nakon tih sastanaka Borrell je istaknuo kako je uspostava Zajednice srpskih općina velika prepreka za normalizaciju odnosa.

Nakon što su 27. februara Vučić i Kurti postigli saglasnost o Sporazumu na putu prema normalizaciji odnosa, u Ohridu je 18. marta prihvaćen aneks toga sporazuma, koji je zapravo plan provedbe sporazuma iz februara. Iako članice EU-a tvrde da je postignuta saglasnost o oba ta dokumenta, nijedan nije potpisan.

Vučić je u više navrata izjavljivao da ne namjerava poštivati neke obaveze koje proizlaze iz tih sporazuma, poput odredbe da neće blokirati članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama. Albanski premijer Albin Kurti ne želi formirati zajednicu općina sa srpskom većinom koja bi imala široke ovlasti, nešto poput RS-a u Bosni i Hercegovini. 

Zajednica srpskih općina dogovorena je 2013. u okviru dijaloga Kosova i Srbije, a 2015, dogovorena su načela za njeno formiranje. No, Ustavni sud Kosova drži da ta načela nisu u skladu s kosovskim Ustavom, nakon čega su kosovske vlasti odbile formirati ZSO.