Godinama traju prepirke kompanije Rio Tinto i ekoloških aktivista u Srbiji oko Projekta "Jadar", a oko ovog pitanja podeljena je i stručna javnost. Sam projekat stopiran je prije dvije i po godine, međutim čini se da bi uskoro mogao da dobije "zeleno svjetlo" vlasti u Srbiji.

Britanski list Financial times objavio je da se Srbija sprema da kompaniji Rio Tinto da "zeleno svjetlo" za otvaranje najvećeg rudnika litija u Evropi.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je za ovaj medij da djeluje da su nove garancije ove kompanije i Evropske unije (EU) odgovor na zabrinutost Srbije da li će projekat iskopavanja litija zadovoljiti neophodne ekološke standarde.

Pored toga, on očekuje da će ovaj projekat biti zvanično predstavljen u Beogradu sljedećeg mjeseca, kao i da se nada da će to okupiti poslovne i političke lidere.

Vučić, također, zahtijeva da "cijeli lanac vrijednosti prati savršena zaštita životne sredine".

- Ako sve ispunimo, rudnik bi mogao da bude otvoren 2028. godine - poručio je on.

Ove izjave predsjednika Srbije u suprotnosti su sa odlukom Vlade Srbije, kojom je ovaj projekat stopiran u januaru 2022. godine.

- Stavili smo tačku na Rio Tinto u Srbiji - naglasila je tadašnja premijerka Ana Brnabić.

Da tačka na ovaj projekat nije stavljena, spekulisalo se mjesecima unazad, a čini se da je to sada dobilo i zvaničnu verziju.

Međutim, iz kompanije Rio Tinto za Danas.rs nisu potvrdili da su dobili odobrenje za nastavak projekta.

- Objavljivanje radnih nacrta studija ne predstavlja početak zvaničnog procesa javnog uvida u studije koji nalaže zakonodavstvo Republike Srbije. Odluka o mogućem nastavku realizacije projekta je na nadležnim organima Srbije - navode oni.

Ukoliko bi bila donijeta odluka o nastavku Projekta, kako dodaju, neophodno je da Studija o procjeni utjecaja na životnu sredinu prođe zakonom predviđen proces, koji uključuje javne rasprave i revizije nezavisnih stručnjaka i da bude zvanično odobrena u skladu sa Zakonom.

- Otvaranje rudnika 2028. godine zavisi od ispunjenja svih zakonskih i proceduralnih zahtjeva, kao i završetka dodatnih tehničkih i ekoloških studija. Ovi kontrolni koraci uključuju javne konsultacije i komentare, uključujući, ali ne ograničavajući se na objavljivanje konačnih studija procjene utjecaja na životnu sredinu. Nijedna rudarska aktivnost ne može započeti dok se ne završe svi ovi regulatorni koraci - pojašnjavaju iz Rio Tinta.

Kako ističu, ta kompanija je samoincijativno objavila Radne nacrte studija o procjeni utjecaja na životnu sredinu Projekta "Jadar".

- Oni pokazuju da se projekat može odgovorno i sigurno realizovati u skladu sa standardima zaštite životne sredine Srbije i EU-a, kako bi inicirala javni dijalog zasnovan na činjenicama koji uključuje sve relevantne stručnjake i zainteresovane strane iz lokalne zajednice i institucija nasuprot politizovanoj debati koja se bazira na dezinformacijama i lažnim vijestima - poručuju iz ove kompanije.

Oni navode da na osnovu sprovedenih studija i istraživanja smatraju da Projekat "Jadar" ima potencijal da postane resurs svjetske klase koji bi mogao da djeluje kao pokretač razvoja zaokruženog lanca za proizvodnju električnih vozila u Srbiji.

S druge strane, predsjednik udruženja "Ne damo Jadar" Zlatko Kokanović za Danas.rs kaže da je prekid ovog projekta bio samo predizborni trik.

- Vučić je obmanuo građane da bi rejting njegove stranke ostao stabilan jer bi to negativno utjecalo na njihovu kampanju - ukazuje on.

Kako dodaje, Vučić je sad potvrdio da je projekat obustavljen samo zbog izbora i da sad to pokušava da vrati.

- Svoju imovinu nek' prodaje, a nas, narod Srbije nek' ostavi na miru, mi nismo na prodaju. Morat će da nas obriše sa zemaljske kugle da bi mogao da realizuje taj projekat - upozorava Kokanović.

Kako dodaje, on posjeduje između četiri ili pet hektara zemlje u planiranoj zoni rudnika, pruge, puta, gasovoda i ostalog potrebnog za projekat Jadar.

- Ne znam kako planiraju da uzmu moju imovinu, ja smatram da živim u državi gdje su mi Ustavom zagarantovana određena prava - naglašava Kokanović.

On navodi da je Rio Tinto tvrdio da im treba 257 hektara za projekat, pa da su smanjili na 220, ali da je do sada otkupljeno nešto više od 160 hektara.

- Ne znam kako misle da to realizuju, ali mislim da neće moći na miran način, jedino kao scenarij u Papua Novoj Gvineji, gdje su deseci hiljada ljudi pobijeni zbog tog projekta - ukazuje Kokanović.

Dekanka Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu Biljana Abolmasov podsjeća da je taj fakultet bio angažovan u ranim fazama istraživanja, kao i na izradi nacrta studije o procjeni utjecaja na životnu sredinu za podzemni rudnik i jednim manjim dijelom na izradi, također, nacrta studije o procjeni utjecaja na životnu sredinu deponije industrijskog otpada.

Na izradi preliminarnih dokumenata, prema njenim riječima, rađeno je šest i po godina.

- Izrada studija počela je 2015. godine prikupljanjem ulaznih podataka nakon koji je uslijedilo više od 23.000 bioloških, fizičkih i hemijskih analiza zemljišta koje omogućavaju donošenje preciznih zaključaka o utjecajima na životnu sredinu i odgovarajućim mjerama zaštite - ističe ona te dodaje:

- Nalazi naučnih institucija, među kojima je i naš fakultet, ukazuju na to da Projekat "Jadar" može da se razvija na siguran način, uz poštovanje najviših domaćih i međunarodnih standarda u oblasti zaštite životne sredine.

Studije o kojima se ovih dana priča u javnosti su, prema njenim rečima, ustvari radne verzije, odnosno nacrti.

Što se tiče koristi od rudnika, Abolmasov podsjeća da često zaboravljamo da savremena civilizacija počiva na materijalima koje dobijamo zahvaljujući rudarstvu, a čini se da bez njih nema ni budućnosti.

Litij-jonske baterije su, kako kaže, osnov zelene energetske tranzicije i bit će to još decenijama.

- Da li će Srbija, sa svojim resursima, ali i potencijalnom proizvodnjom litijskih baterija, zauzeti svoje mjesto u procesu zelene tranzicije zavisi samo od nas - napominje Abolmasov.

Međutim, programski direktor organizacije RERI Mirko Popović kaže da prema mišljenju te organizacije ne postoje osnovni javno-politički preduvjeti da se uopće raspravlja o tom projektu.

- Odgovorne institucije i administracija Republike Srbije nisu u stanju da osiguraju zaštitu prava, imovine i zdravlja građana Srbije i zaštitu javnog interesa - ukazuje on.

Kako pojašnjava, nije moguće ispuniti preduvjete koje postavlja Uredba o kritičnim materijalima EU-a prema kojoj bi projekti u trećim zemljama trebalo da zadovolje iste standarde zaštite društva i životne sredine kao i u EU.

- Ne postoje preduvjeti da se osigura ispunjenje tih standarda jer je Srbija država zarobljenih institucija koje su otete građanima i služe privatnim interesima - navodi Popović.

On podsjeća da je, prema mišljenju Evropske komisije, korupcija, uključujući korupciju na visokom niovu, široko rasprostranjena u zemljama zapadnog Balkana.

On navodi da je u Srbiji dozvoljeno graditi objekte bez građevinske dozvole, te da inspekcija odbija da zatvori objekte koji nezakonito rade ili da izađe na teren i utvrdi činjenicu da investitori grade svoje fabrike bez građevinskih dozvola.

Također, kako ukazuje, u Srbiji su "kritički novinari, predstavnici civilnog društva i aktivisti izloženi prijetnjama, zastrašivanju i fizičkim napadima".

- U takvim okolnostima nije moguće uspostaviti lanac vrijednosti zasnovan na vladavini prava što je osnovni preduvjet za razmatranje projekta eksploatacije litija. Sve ovo je nesumnjivo poznato i investitoru i očigledno da on na te uvjete pristaje - zaključuje Popović.