Razlog su prepreke koje su definisane Zakonom o javnim nabavkama BiH, o čemu je Faktor pisao tokom proteklog vikenda.

Nakon što smo prošle sedmice dobili odgovor iz Ministarstva civilnih poslova BiH i Federalnog ministarstva zdravstva, pojašnjenje smo zatražili i od Agencije za javne nabavke BiH. No, tek danas dobili smo odgovor na naš upit.

Kako se provodi zajednička javna nabavka

Podsjetimo, u Federalnom ministarstvu zdravstvu ranije nam je odgovoreno "kako su oni, nakon što im je ponuđena nabavka lijeka, iz Agencije za javne nabavke BiH zatražili tumačenje odredbi Zakona koji se odnose na uvjete nabavke koje zahtijeva proizvođač".

- U odgovoru Agencije navedeno je da, u skladu sa Zakonom, nije moguće ispoštovati uvjete koje je postavio Pfizer, te da, u skladu s time, lijek nije moguće nabaviti pod tim uvjetima – naveli su iz Federalnog ministarstva zdravstva dodajući "kako su oni odmah pokrenuli inicijative kako bi se omogućila nabava lijeka drugim putem, sukladno zakonskim okvirima".

VEZANI TEKST - Zašto u BiH nema lijeka namijenjenog težim pacijentima oboljelim od COVID-19

U Agenciji za javne nabavke BiH kažu "da se upit Federalnog ministarstva zdravstva, vezano za nabaku lijeka ,Paxlovid, odnosio na to - da li zdravstvene ustanove koje sklapaju ugovore u postupku javnih nabava imaju mogućnost zaključivanje ugovora u kojima su cijene označene kao povjerljive, te da li je moguće zaključiti tripartitni ugovor između naručitelja, veleprometnika (kupca) i proizvođača?"

- Agencija je odgovorila da članak 11. Zakona o javnim nabavama (Službeni glasnik BiH br. 39/14) - u daljem tekstu Zakon, koji regulira povjerljivost, stavkom (1) i (2) propisuje da se: 1. povjerljivim podacima ne mogu smatrati: pod a) ukupne i pojedinačne cijene iskazane u ponudi, pod b) predmet nabavke, odnosno ponudena roba usluga ili rad o kojem ovisi poredba s tehničkom specifikacijom i ocjena je li određeni ponuditelj ponudio robu, usluge ili rad sukladno s tehničkom specifikacijom i pod c) potvrde, uvjerenja o kojima ovisi kvalifikacija vezana uz lično stanje kandidata/ponuditelja, te 2. ako kandidat ponuditelj označi povjerljivim podatke koji, prema odredbama stavka 1. ovog članka, ne mogu biti proglašeni povjerljivim podacima, oni se neće smatrati povjerljivim. Prema tome, povjerljivim informacijama ne mogu se smatrati niti jedinične, niti ukupne cijene, predmet nabave koji ponuditelj nudi, kao ni dokumenti kojim ponuditelj dokazuje svoju kvalifikaciju u pogledu lične situacije. Ove informacije ne mogu biti povjerljive, čak i kada ih ponuditelj označi povjerljivim – ističu u Agenciji za javne nabavke BiH.

Kako dalje navode iz Agencije, zakonodavac ne navodi podatke koji se mogu smatrati povjerljivim, već suprotno definira samo podatke koje se ne mogu smatrati povjerljivim.

- Načelo povjerljivosti uključuje postupanje prema tehnološkom znanju, finansijskim ili drugim osjetljivim informacijama koje se nalaze u ponudi. Nadalje, članak 2. stavak 1. tačka (a) Zakona definira ugovor o javnoj nabavci kao ugovor sa finansijskim interesom koji se zaključuje u pisanom obliku između jednog ili više dobavljača i jednog ili više ugovorenih tijela i ima za cilj nabavku roba, usluga ili izvođenja radova u značenju Zakona, dok alineja l. pomenute tačke definira ugovor o javnoj nabavci roba kao ugovor o javnoj nabavci čiji je predmet nabavka kupovina, najam ili zakup robe ili leasing sa ili bez opcije kupovina robe, kao i ugovor koji usputno uključuje i ugradnju i/ili postavljanje i/ili montažu uz robu. Dakle, ugovor o javnoj nabavci se zaključuje u pisanom obliku između jednog ili više dobavljača i jednog ili više ugovorenih tijela te se treće strane u istom ne pojavljuju niti Zakon takvo što predviđa – naglašavaju u Agenciji.

Članak 4. stavak (2) Zakona propisuje da ugovorna tijela mogu donijeti odluku da zajednički provode postupak javne nabave ili pak osnovati središnje nabavno tijelo.

- Pravila provođenja zajedničke nabavke i osnivanja središnjeg nabavnog tijela propisuje podzakonskim aktom Vijeće ministara Bosne i Hercegovine koje je donijelo Pravilnik o provođenju postupka zajedničke javne nabave i osnivanju središnjeg nabavnog tijela. Nadalje, članak 2. stavak 1. navedenog Pravilnika propisuje da je zajednička javna nabavka način zajedničkog provođenja postupka javne nabavke dva ili više ugovornih tijela za jedan ili više predmeta nabavke, za određeno razdoblje, gdje svako ugovorno tijelo, obuhvaćeno sporazumom, potpisuje ugovor o javnoj nabavci i/ili okvirni sporazum za svoj pripadajući dio. Dakle, zajednička javna nabava može se provesti samo na temelju sporazuma (odluke) dva i više ugovornih tijela da zajednički provode postupak javne nabavke i pod uvjetom da svako ugovorno tijelo obuhvaćeno sporazumom potpisuje ugovor o javnoj nabavci ili okvirni sporazum za svoj pripadajući dio – pojašnjavaju u Agenciji za javne nabavke BiH.

Šta Zakon ne predviđa

Naglašavaju "da Zakon općenito ne predviđa mogućnost provođenja postupka javne nabavke u ime jednog ugovornog tijela od strane drugog".

- Ugovorno tijelo u postupku nabavke ima proaktivnu ulogu, samostalno provodi postupak i snosi odgovornost provedenog postupka, odnosno donesenih odluka. Jedini izuzetak koji omogućava provođenje postupka od strane jednog ugovornog tijela u ime drugog predviđen je člankom 6. stavak (4) Pravilnika o uspostavljanju i radu povjerenstva za nabavke, koji propisuje da u slučaju da ugovorno tijelo ne može imenovati povjerenstvo zbog nedostatka kadrova, postupak nabavke u ime jednog ugovornog tijela može provesti drugo ugovorno tijelo, a na temelju zaključenog sporazuma. Dakle, u ovom izuzetnom slučaju uvjet za provođenje nabave je prethodno zaključeni sporazum između ugovornih tijela i objektivan nedostatak kadrova za imenovanje povjerenstva. Konačno, članak 116. Zakona stavak (2) tačka l. kao prekršaj predviđa situaciju u kojoj ugovorno tijelo ustupi postupak nabavke ili za provedbu nabavke ovlasti treću osobu ili osobu koja nije ugovorno tijelo u smislu ovoga Zakona kako bi na taj način izbjegao njegovu primjenu – dodaju.

U Agenciji za javne nabavke BiH na kraju su istakli "kako je sistem javnih nabavki u BiH visoko decentraliziran, te da sama ugovorna tijela imaju proaktivnu ulogu, samostalno provode postupak i snose odgovomost provedenog postupka i donesenih odluka u skladu sa Zakonom i podzakonskim aktima".