Ona ističe kako trenutno nije realno očekivati promjenu Izbornog zakona, ali ne odbija mogućnost za pregovore. Eventualni dogovor primjenjivao bi se za naredne lokalne izbore u Bosni i Hercergovini koji bi trebalo da budu održani 2024. godine. Čolo pojašnjava da je praksa, prema kojoj izborne propise ne treba mijenjati u izbornoj godini, usvojena na preporuku Venecijanske komisije.

Odgovor na blokadu provedbe izbornih rezultata

Govoreći o mogućim blokadama uspostave vlasti nakon izbora, Čolo ističe kako je to izvjesno. Olakšano je to, kaže zastupnica SDA, i sadašnjim ustavno-pravnim uređenjem, dvostrukim sistemom glasanja, postojanjem domova naroda na državnom, kao i na entitetskom nivou.

- U takvoj zemlji teško je imati adekvatan odgovor na blokade koje dolaze od onih koji žele da blokiraju ovu državu, koji žele da je učine neefikasnom, da je pokažu nemogućom, a da bi bile ostvarene konsekvence, određeni politički ciljevi za koje oni znaju koji su to ciljevi koji ni nama nisu nepoznati - upozorava državna zastupnica Alma Čolo u intervjuu "Jedan" koji će biti emitiran večeras od 20 sati na BHT1.

Probleme sa Hrvatskom rješavati prema principu reciprociteta

Zastupnica SDA u Parlamentu Bosne i Hercegovine kaže kako Izborni zakon u BiH ne može biti najvažniji problem susjedne Republike Hrvatske, ali ova država neusvajanje izmjena ovog zakona koristi kao izgovor za izbjegavanje razgovora o svim otvorenim pitanjima koje ima sa BiH.

- Sjećam se kada sam bila zastupnik poslije rata, '98. godine, mi smo razgovarali sa Hrvatskom o korištenju luke Ploče za potrebe Bosne i Hercegovine. Sada se o tome više ništa ne govori. Puno je sporova oko naše imovine na Jadranu koji nikada nisu riješeni. Mislim da vanjska politika Bosne i Hercegovine treba u prvi plan da stavi takva pitanja po principu reciprociteta - kazala je.

Nesiguran prelazak granice Srbije za bivše pripadnike ARBiH

Alma Čolo kao jedno od ključnih otvorenih pitanja sa Republikom Srbijom vidi procese protiv pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine koji se u Srbiji vode zbog primjene principa takozvane univerzalne sudske jurisdikcije. Ne bi trebalo biti tako, smatra Čolo, već bi se trebalo suditi u državi gdje je zločin počinjen.

- Ako su se ratni zločini, a jesu, desili na području Bosne i Hercegovine, Srbija ne bi smjela da procesuira po principu univerzalne jurisdikcije naše građane. Vidite da su nas doveli u situaciju da nijedan pripadnik Armije Republike Bosne i Hercegovine nije siguran kada prelazi granicu - ističe Čolo.