Petak, 23.04.2021.
FOTO: Damir Hodžić

Botanički vrt najljepši je u proljeće: Zavirite u raj u kojem gradsku buku mijenja "koncert" ptica

Botanički vrt Zemaljskog muzeja BiH najljepši je u proljeće, posebno u maju, kada se pretvara u pravu oazu mira i ljepote u centru grada. Okružen muzejskim zgradama sa svih strana, izolovan je od gradske buke, a rascvjetalo cvijeće i drveće, sa fontanom u sredini, podsjeća na pravi mali raj u kojem možete poslušati "koncert" ptica.

Nažalost, pandemija koronavirusa zatvorila je vrata ove kulturno-historijske institucije za javnost, i dok čekamo da mjere zabrana popuste, ekipa našeg portala pobrinula se da ne propustite prizore koji se jednom godišnje viđaju, i da uživate u kadrovima istinske ljepote.

Osim što je lijep, Botanički vrt Zemaljskog muzeja BiH je značajan iz više razloga. Pa krenimo redom. Osnovan je 1912/13. godine pod rukovodstvom poznatog botaničara Karla Malija (Malý) (1874-1951). Vremenom je mijenjao svoju fizionomiju, ali mu je koncepcija, uz manje izmjene, i do danas ostala onakva kakva je bila na početku.

Botanički vrt sa svojim živim zbirkama prvenstveno je namijenjen naučnom proučavanju u svim granama botanike, od morfologije i sistematike do citologije i genetike. Botanički vrt dom je za oko 1.700 vrsta biljaka sa nekoliko hiljada jedinki. Od toga je oko 750 primjeraka drveća i grmlja, a ostalo su višegodišnje i jednogodišnje biljke.

- Vjerovatno ni to nije konačan broj, i ne možemo ga ni ustvrditi jer je promjenjiv. To se posebno odnosi na zeljaste vrste koje kada zasadimo posmatramo neko vrijeme kako bismo ustvrdili da li su se adaptirale. Nedavno smo sekvoju morali ukloniti jer je doživjela tu neku svoju starost i bolest. U vrtu imamo alohtone - strane vrste, one koje nisu uobičajene za naše područje, i autohtone - domaće, koje su prisutne na okolnim planinama - pojašnjava Ermana Lagumdžija, viši kustos Zemaljskog muzeja i voditeljica naučne herbarske zbirke.

Pored kozmopolitskih, uobičajenih vrsta biljaka, u vrtu su prikazane i endemične - rijetke vrste poput bosanskog zvončika ili bosanskog ljiljana. Vodena površina - fontana i bara prezentira predstavnike vodene i močvarne vegetacije, a posebno interesantne su biljno-geografske skupine - kamenjare od kojih svaka ima posebnu geološku podlogu.

- Tu su tipične i najinteresantnije vrste, nemoguće ih je sve prikazati. Ali vrt ne čini samo flora, biljni svijet, nego i životinjski svijet, odnosno fauna. S obzirom na to da ovdje imamo dosta drveća i voća, dolazi nam i dosta ptica. Kornjače su također stanovnici već duži niz godina - od kopnenih pa do vodenih. Jedna kopnena kornjača ima i zanimljivu priču. Tokom posljednjeg rata doživjela je ozljedu, tačnije, geler je okrznuo njen oklop, a mi je upravo danas po tome prepoznajemo. Tako znamo da li je tu još ili ne. Također, naša gospođica maca Cica je domaćin Botaničkog vrta. Ona nas svako jutro dočeka i isprati sa posla - ističe Lagumdžija.

Botanički vrt je naučna zbirka na otvorenom, odnosno živa zbirka koja se nalazi u sklopu botaničkog odsjeka Odjeljenja za prirodne nauke.

- Tu imamo i naučnu zbirku herbarij, jednu od najbogatijih na ovom dijelu Balkana, koja broji više od 150.000 primjeraka, i izdijeljena je iz više segmenata. Recimo bh. herbarij ima više od 53.000, generalni herbarij (iz cijelog svijeta), broji blizu 80 do 90 hiljada, a tu su i male specifične zbirke, ili originalne i unikatne poput zbirke Ericha Brandisa, koji je bio vrlo plodonosan u području botanike. Svoju zbirku poklonio je Zemaljskom muzeju BiH, a ona broji 13.000 primjeraka. Imamo i zbirku od Otta Blaua koja je najstariji materijal u botaničkoj zbirci. Prikupljan je od 1868. do 1872. godine. Ta zbirka ima i zanimljivu priču kako je stigla u Zemaljski muzej. Otto Blau bio je konzul u BiH, službu je vršio u Sarajevu. Ali osim što se bavio politikom, on je bio i geolog, pa je prikupljao materijal po cijeloj BiH i jednim dijelom u Crnoj Gori.

Sav taj materijal je prikupio u dva primjerka. Napravio je dvije identične zbirke - dublete. Poslao ih je u kraljevski botanički muzej u Berlin, sa potpisom i katalogom. Karlo Maly shvatio je značaj tih zbirki, da je to najstariji materijal na području BiH, i putem razmjene uspio je dobiti jednu zbirku sa katalogom. Došlo je do bombardovanja u Drugom svjetskom ratu i ta druga zbirka u Berlinu je uništena. Tako da mi sada jedini imamo original - potcrtava Lagumdžija.

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter.
Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected].
Vezani tekstovi
Više iz kategorije
Najnovije Najčitanije Na vrh