Zbog "zabrinjavajuće ograničenih rezultata u postizanju ciljeva reforme u proteklim godinama", Evropska komisija je pismom obavijestila šefa Visokog sudskog i tužilačkog vijeća(VSTV) BiH Milana Tegeltiju da preispituju podršku pravosuđu putem te institucije, a šef Delegacije EU-a u BiH Johann Sattler otvoreno je iskazao nezadovoljstvo radom pravosuđa i VSTV-a.

S druge strane, oni koji su trebali biti personifikacije efikasnog, nezavisnog i modernog pravosudnog sistema i u čije su usavršavanje BiH i EU uložili velika sredstva su u međuvremenu izrasli u političke marionete koje se "potkivaju" po kafanama, kradu mobitele iz dokaznih materijala ili ovjekovječeni snimcima nadzornih kamera podmeću dokaze.



Sistem koji je omogućio nedodirljivost osoba čiji profesionalni i moralni integritet ne "pokriva" ni potrebu za prisvajanjem mobitela ili novca iz dokaznog materijala je platforma koju, očigledno, nisu spremni promijeniti i koju grčevito čuvaju uz podršku političkih mentora čije predmete zauzvrat deponuju duboko u rijetko otvarane prašnjave ladice.

Zbog situacije u pravosuđu, koja je temelj svih ostalih izazova sa kojima se naša zemlja suočava, je Brisel, prema informacijama Faktora, i prije zvaničnih kritičkih istupa počeo raditi na ispravljanju anomalija koje onemogućavaju vladavinu prava.

Jedan od najvažnijih segmenata novog pristupa je razbijanje sistema koji omogućava nedodirljivost pravosudnih zvaničnika. Taj sistem obesmišljava postojanje Ureda disciplinskog tužioca, s obzirom da je bez "dobre volje" članova VSTV-a efikasnost tog Ureda maksimalno ograničena, čemu je javnost imala priliku svjedočiti u aferi "Potkivanje". Tada je, podsjetit ćemo, Ured podnio tužbu protiv predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije, ali je Disciplinska komisija, koju su činile Tegeltijine kolege, tu tužbu rutinski odbacila.

VEZANI TEKST - Zvanično: Drugostepena disciplinska komisija odbila tužbu protiv Tegeltije

Evropska komisija je 11. februara ove godine dopisom upozorila VSTV da poduzme hitne korake s ciljem uspostave posebne jedinice za integritet u okviru Sekretarijata VSTV-a. Ta jedinica bi trebala provjeravati imovinske kartone članova Vijeća, ali ona još uvijek nije formirana.

Nedodirljivost pravosudnih zvaničnika je u posljedičnoj vezi sa nedodirljivošću političkih zvaničnika čiju kontrolu nad pravosuđem je prepoznala i EU.

Nekoliko je predmeta koji su, prema našim informacijama, "zapali za oko" zvaničnicima EU-a, a koji savršeno ilustriraju postojanje političke kontrole nad pravosuđem. Zanimljivo je da se uglavnom radi o aferama u kojima su glavni akteri zvaničnici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH.

Pavlović banka

Jedan od tih predmeta je "Pavlović banka", u okviru kojeg je Tužilaštvo BiH, "istražujući" sumnjivi kredit Milorada Dodika u toj banci za kupovinu vile na Dedinju, hapsilo i ispitivalo sve osim glavnog aktera priče – Milorada Dodika.

Protiv Dodika, vlasnika Pavlović banke Slobodana Pavlovića, te još nekoliko osoba je podnesena krivična prijava jer su nezakonitim aktivnostima šefu SNSD-a 2008. godine omogućena novčana sredstva u iznosu od 1.468.373,00 KM po osnovu navodnog kredita. Dodik je za 750.000 eura kupio vilu u Beogradu, tvrdeći da je to uradio kreditom od Pavlović banke, ali se ispostavilo da je kredit uzeo tek godinu dana kasnije.

Bobar banka

Imao je Dodik "sreće" i kada je u pitanju predmet "Bobar banka", u kojem se optuženi terete da su, djelujući kao organizirana grupa, finansijskim kriminalom i različitim zloupotrebama napravili štetu od 122,5 miliona KM i doveli Bobar banku do propasti.

Protiv bivšeg glavnog državnog tužioca Gorana Salihovića je Ured disciplinskog tužioca pokrenuo istragu jer su se pojavili transkripti presretnutih telefonskih razgovora između Dodika i novinara Mate Đakovića, u kojima se, navodno, potvrđuje da će istrage protiv Dodika u predmetima "Bobar banka", "Pavlović banka", ali i u aferi "Kilogram zlata" biti obustavljene.

Zgrada Vlade RS-a

Ranije je, podsjećamo, Osnovni sud u Banjoj Luci oslobodio Dodika optužbi da je od januara 1998. do kraja 2000. godine isplatama po raznim osnovama oštetio budžet RS-a za 3,17 miliona KM, a protiv njega su obustavljane istrage vezane za izgradnju autoputa Banja Luka – Bosanska Gradiška, te izgradnju zgrade Vlade RS-a u Banjoj Luci.

Vrlo je zanimljivo da su predmet protiv Dodika koji se odnosio na izgradnju zgrade Vlade RS-a i čuveni predmet "Reket", u kojem su glavni akteri bili zvaničnici Socijaldemokratske partije (SDP), nakon Općih izbora 2010. godine, na kojima su ove dvije stranke pobijedile, iz Tužilaštva BiH proslijeđeni Specijalnom tužilaštvu RS-a, odnosno Tužilaštvu Kantona Sarajevo (KS), što je prethodilo propašću tih predmeta.

Reket

U predmetu "Reket" su za organizirani krminal osumnjičeni tadašnji predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija, potpredsjednik te stranke i tadašnji načelnik Općine Novi Grad Damir Hadžić, te direktor građevinske firme "Butmir" Husein Hasibović. Istraga je pokrenuta zbog pokušaja uzimanja 2,2 miliona KM mita od predsjednika Uprave "ASA holdinga" Nihada Imamovića i drugih privrednika za usvajanje regulacionog plana "Alipašin most 7" u općini Novi grad Sarajevo. Tužilac je naredio istragu nakon što je Federalna uprava policije u oktobru 2009. godine podnijela krivične prijave protiv Hadžića i Hasibovića. Pokušaj uzimanja mita prijavio je Nihad Imamović, koji bez usvajanja regulacionog plana "Alipašin most 7" nije mogao nastaviti gradnju stambeno-poslovnog objekta u sarajevskom naselju Otoka.

Referendum

U posebnom fokusu EU-a je predmet "Referendum", kojeg je svojom optužnicom obesmislilo Tužilaštvo BiH. Iako sam Dodik nije skrivao da stoji iza organizacije neustavnog referenduma o "danu RS-a", čime je narušio ustavnopravni poredak BiH, Tužilaštvo BiH je propustilo optužiti tadašnjeg predsjednika entiteta RS. U konačnici je optužnicu protiv članova Komisije za provođenje referenduma odbio Sud BiH.

"Čović i ostali"

I predmeti koji se odnose na Dodikovog dugogodišnjeg političkog partnera, predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, su zaslužili pažnju zvaničnika EU-a.

U tom se kontekstu spominje predmet "Čović i drugi", u kojem je šefa HDZ-a BiH krajem 2006. godine Sud BiH nepravosnažno osudio na pet godina zatvora zbog optužbi da je za vrijeme obnašanja dužnosti federalnog ministra finansija vlasnicima firme "Lijanovići" omogućio izbjegavanje plaćanja carinskih taksi. Nakon žalbenog postupka, Sud BiH se u julu 2008. godine proglasio nenadležnim, te je predmet ustupljen Tužilaštvu Kantona Sarajevo. Međutim, originalni dokazi u tom predmetu su "misteriozno nestali" na putu iz jednog u drugo tužilaštvo.

Živko Budimir

S druge strane, oni zvaničnici koji se nisu uspjeli "izboriti za naklonost" pravosuđa su nerijetko bivali žrtve istog, te su procesuirani zbog nepostojećih ili čak benignih prekršaja u poređenju sa navedenim aferama. Jedan od najupečatljivijih takvih predmeta je onaj koji se vodio protiv bivšeg predsjednika FBiH Živka Budimira, koji je 2012. godine bio prepreka za rekonstrukciju federalne vlasti, koju su trebali činiti SDP, SBB, HDZ i HDZ 1990. Optužbe na račun navodne Budimirove zloupotrebe položaja su okončane oslobađajućom presudom.

Taj predmet neodoljivo podsjeća na aktuelni predmet "Respiratori", u kojem je među optužene "uguran" i federalni premijer Fadil Novalić, čime se on nastoji eliminirati iz Vlade FBiH, što bi otvorilo prostor nekim drugim političkim opcijama da preuzmu punu kontrolu nad ovim entitetom.

VEZANI TEKST - Afera "Respiratori" u rukama Tužilaštva BiH: HDZ-ov plan za preuzimanje kontrole nad FBiH

Tužilaštvo BiH ima vrlo selektivan pristup pravdi koji se ne ogleda samo u imenima optuženih u predmetu "Respiratori", već i u, primjera radi izostanku reakcije na aferu "mobilna bolnica" u entitetu RS.

Ta selektivnost nije svojstvena samo Tužilaštvu BiH već i nižim pravosudnim institucijama. Pohvalna je namjera Općinskog suda u Sarajevu da se istraži odgovornost aktera afere "Asim", ali je vrlo znakovit izostanak bilo kakve reakcije na aferu "Mašić", na koju je ukazao bivši generalni sekretar SDP-a Irfan Čengić.

- Zato su mi pomalo smiješne bile kritike SDP-a na račun afere "Asim" i organizovanja izbora unutar sarajevske SDA - napisao je Čengić u dokumentu u kojem detaljno govori o zloupotrebama položaja i ucjenama koje su prethodile izboru Damira Mašića za predsjednika Kantonalnog odbora SDP-a Sarajevo.

VEZANI TEKST - Čengić: Nikšić je zvao delegate da ne glasaju za mene, okretali su se janjci za direktore, prijetilo se otkazima

Sumnjiva dugovanja SDP-a prema hrvatskoj firmi umiješanoj u pranje novca, te prema firmi iz Širokog Brijega su nakon prijave organizacije Transparency Intrnational postale predmet istrage Centralne izborne komisije (CIK) BiH.

Međutim, sudeći prema reakcijama, za eventualne neregularnosti koje su Transparency International i cjelokupna javnost u BiH prepoznali u SDP-ovim relacijama sa tim firmama nema interesovanja među pravosudnim institucijama.

Ratni zločini

Odnos Tužilaštva BiH prema procesuiranju ratnih zločina savršeno ilustrira pristrasnost i političku kontrolu nad radom te pravosudne institucije.

Nakon presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) ratni zločini HVO-a i pripadajućih vojnih, paravojnih i policijskih formacija za Tužilaštvo BiH ne postoje. U prošloj godini je najviše optužnica podignuto protiv pripadnika Vojske RS-a, njih 20, u kojima je optuženo ukupno 27 osoba, od kojih su četiri nedostupne pravosudnim institucijama BiH.

S druge strane, protiv pripadnika Armije RBiH su podignute tri optužnice, ali je njima obuhvaćeno čak 18 osoba, čime Tužilaštvo nastoji izmijeniti karakter ratnih dešavanja u BiH, na način da se zločini Armije RBiH predstavljaju kao sistemski zločini u kojima je učestvovao veći broj pripadnika, dok su zločini Vojske RS-a uglavnom bili postupci "neodgovornih pojedinaca".

VEZANI TEKST - Svojim izvještajem Tegeltija potvrdio ranije navode da se vodi hajka na Armiju RBiH

Sudbina predmeta iz kategorije "A", koje je MKSJ proslijedio domaćim pravosudnim institucijama, je obavijena velom tajne. Niko ne zna šta se desilo sa više od 800 predmeta u kojima su okončane istrage, a u kojima su obrađeni uglavnom zločini nad Bošnjacima.

- U Tužilaštvu BiH je ostalo 190 osoba sa oznakom "A". Ostali su predmeti proslijeđeni ostalim tužilaštvima. Niko se ne brine za to šta se tamo dešava – pravdala se Tadić na posljednjoj sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Umjesto 190 osoba koje je MKSJ svrstao u kategoriju "A", Tužilaštvu BiH je prioritet, primjera radi, procesuiranje Ramiza Drekovića za navodno granatiranje Kalinovika, dok, s druge strane, za opsadu Goražda, u kojoj je poginulo više od 4.000 osoba, niko nije odgovarao.

Među domaćim političkim elitama postoji barem deklarativna opredijeljenost za evropske integracije, a upravo je jačanje vladavine prava, kako je kazao Sattler, suština tog integracionog procesa. Mijenjanje postojećeg pravosudnog sistema, njegovo temeljno reformiranje, prioritet je za BiH i to ne samo u kontekstu evropskog puta. Usvajanje novog Zakona o VSTV-u, koji se skriva u ladici HDZ-ovog ministra pravde Josipa Grubeše, trebao bi biti prvi korak na tom putu.