Ako je tvrdnja o nekoaliranju SDP-a sa "nacionalnim strankama" već u nekoliko navrata obesmišljavana koalicijama sa A-SDA, Narodom i pravdom ili uskom saradnjom sa SNSD-om i HDZ-om BiH, teza o "antikorupcionoj vladi" sa kadrovima Mirsada Kukića nova je dimenzija logičkih vratolomija koje je Nikšić u posljednjih nekoliko godina priuštio javnosti.

Međutim, raskorak između SDP-ovih obećanja i djelovanja nije suština negativnih reakcija nastalih nakon objavljivanja sastava nove Vlade TK.

Činjenica da je jedno mjesto u Vladi, i to Ministarstvo zdravstva u jeku pandemije koronavirusa, pripalo HDZ-u BiH, stranci koja uopće nije parlamentarna u TK, otvorilo je brojna pitanja čak i onom dijelu javnosti koji je bio sumnjičav prema informacijama o postojanju skrivenih veza između SDP-a, Naše stranke i HDZ-a BiH.

Polemika o tim vezama je, podsjetit ćemo, intenzivirana nakon što je otkriveno da je SDP dugovao gotovo 200.000 KM firmi iz Širokog Brijega. Nikšić se pravdao tvrdnjom da je dug nastao na osnovu pružanja marketinških usluga SDP-u, što bi možda i zvučalo uvjerljivo da se ne radi o formi koja se bavi iznajmljivanjem dizalica. Taj dug je kasnije preuzela firma Analytics Experts iz Zagreba, koja je u maju 2020. godine označena kao glavna karika u aferi u vezi s pranjem novca u susjednoj Srbiji.

VEZANI TEKST - Revizori CIK-a potvrdili: Firma koja se bavi iznajmljivanjem dizalica savjetovala SDP, sporno skoro 200.000 KM

Sastavom Vlade TK su SDP i Naša stranka u potpunosti obesmislili izbore, s obzirom na to da je mjesto u izvršnoj vlasti dobila stranka koja nije prešla ni izborni prag, a istovremeno su u potpunosti u praksi implementirali političku doktrinu Dragana Čovića prema kojoj je jedino HDZ-ov Hrvat "legitiman Hrvat", dok taj status ne zaslužuju Hrvati iz drugih stranaka, bez obzira na njihov izborni rezultat.

Potvrdu sumnji koje bude ove činjenice daju politički potezi čelnika SDP-a i njihovih koalicionih partnera. U okolnostima u kojima je HDZ-u doveden u pitanje "kontrolni paket" u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH nakon Općih izbora 2022. godine, što po automatizmu znači da im je dovedena u pitanje i pozicija u vlasti sa svim pripadajućim ucjenjivačkim polugama, ta se koalicija, sarajevska "Četvorka" pojačana sa PDA i A-SDA u širim okvirima, na sve načine trudi da eliminira mogućnost izostavljanja HDZ-a BiH iz izvršne vlasti na entitetskom i državnom nivou nakon 2022.

HDZBiH i SNSD Milorada Dodika su, sudeći prema procjenama šefa NiP-a Elmedina Konakovića, neizostavni partneri za formiranje vlasti nakon narednih Općih izbora.

- Naš cilj jeste 2022. godina, u kojoj će politike Dragana Čovića i Milorada Dodika za pregovaračkim stolom dobiti potpuno drugačije pregovarače – ponovio je Konaković u nekoliko navrata.

Postupci čelnika "Četvorke" u posljednjim mjesecima zaista potvrđuju vjerodostojnost procjene o njima kao "potpuno drugačijim pregovaračima". Svjedoči tome i uvođenje HDZ-a BiH u Vladu TK, kao i niz sličnih postupaka.

- Pitanje izbora člana Predsjedništva bi se trebalo tretirati ozbiljnije, kako bi ljudi imali pravo birati svoga predstavnika – poručio je prije nekoliko mjeseci Konaković, nastojeći se promovirati u HDZ-ovog najpoželjnijeg partnera za formiranje vlasti, ili, što bi on rekao, "potpuno drugačijeg pregovarača".

Da je za HDZBiH zaista "potpuno drugačiji pregovarač", potvrđuju i kandidature NiP-a u Jajcu i Novom Travniku, koje su, barem kada je Novi Travnik u pitanju, omogućile HDZ-u BiH izbornu pobjedu u utrci za načelničku poziciju.

Nametanju za Čovićevog "potpuno drugačijeg" pregovaračkog portala doprinijela je i politika "Bh. bloka" u Mostaru, gdje odbijaju mogućnost formiranja vlasti sa Koalicijom za Mostar, dok zvaničnici "Bh. bloka" predsjednika Demokratske fronte Željka Komšića terete za "nanošenje zla Hrvatima i svim građanima BiH" samo zbog činjenice da je svojim izbornim pobjedama spriječio mandat Dragana Čovića u Predsjedništvu BiH, kojem nije pomogla čak ni kandidatura Boriše Falatara ispred Naše stranke.

S druge strane, HDZBiH je na prošlim Lokalnim izborima podržao kandidaturu SDP-ovog Edisa Dervišagića za gradonačelnika Gradačca.

U spremnost SDP-a da bude "potpuno drugačiji pregovarač" u nekoliko se navrata uvjerio i Milorad Dodik, čijeg je kandidata za gradonačelnika Doboja u novembru podržao upravo SDP. Podržao je SDP i SNSD-ovog kandidata u Srebrenici, ali ne zvanično već aktivnim učešćem u izbornim prevarama u korist negatora genocida Mladena Grujičića.

VEZANI TEKST - Nisu htjeli biti dio "bošnjačke reprezentacije": SDP tvrdi da su podržali Tabakovića, činjenice ih demantuju

- Nismo se dogovarali o koalicijama, smatrao sam da je pošteno da dođem do predsjednika da ga informišem šta će SDP raditi u RS-u u narednom periodu. Mi imamo konkretnu saradnju – pravdao se Nikšić nakon što je otkrivena informacija da je 2017. godine u Banjoj Luci održao tajni sastanak sa tadašnjim predsjednikom entiteta RS Miloradom Dodikom.

Sa Dodikom se sastajao i Nikšićev koalicioni partner, šef NiP-a Elmedin Konaković, koji informaciju o održavanju tog sastanka nije podijelio sa javnošću, ali mu je ona "izletjela" iz usta tokom posljednjeg gostovanja na N1.

- Jednom smo se vidjeli u Bijeljini, prije dvije godine. Razgovarali čak i o politici. Potpuno drugačije on izgleda iza kamera – priznao je Konaković.

Da bi bili HDZ-ovi partneri za formiranje federalne vlasti, "Četvorka" bi trebala pristati na izmjene Izbornog zakona u skladu sa potrebama Dragana Čovića. Da postoji spremnost za takvim akrobacijama, dokaz je takozvani Sporazum o nejednakoj vrijednosti glasa, kojeg su HDZBiH i SDP potpisali još 2012. godine, ali i konstatacije šefa NiP-a prema kojima bi se pitanje izbora člana Predsjedništva BiH trebalo tretirati ozbiljnije "kako bi ljudi imali pravo birati svoga predstavnika".

Avans za partnerstvo nakon Općih izbora 2022. je, sudeći prema dešavanjima u TK, već uplaćen, čak i ako zanemarimo optužbe da je sličan ustupak HDZ-u BiH napravljen i pri imenovanju jednog od ministara u Vladi Kantona Sarajevo. Konkretni potezi, poruke i najave sugeriraju da je "Četvorka" spremna platiti visoku cijenu da se 2022. nađu za istim pregovaračkim stolom sa Dodikom i Čovićem.