A "nositelj" je postao zahvaljujući spletu okolnosti, jer je i zahtjev za članstvo BiH u EU 16. februara 2016. godine i odgovore na Upitnik Evropske komisije 28. februara 2018. godine u Briselu predao baš on, samo zato što je u tim danima bio predsjedavajući Predsjedništva BiH, dakle po funkciji.

Danas se Čović nametnuo kao ključni politički faktor, političar koji sa četiri državna i 15 federalnih zastupnika odlučuje ko će fomirati vlast i pod kojim uvjetima. Naravno njegovim.  

Prije osam godina, u Busovači osuđenog ratnog zločinca Darija Kordića dočekao je vrh HDZ-a na čelu sa Čovićem. Sreću zbog prijevremenog puštanja na slobodu zločinca odgovornog za masakr u Ahmićima nisu krili "najljepše i najpametnije biće" Borjana Krišto, Lidija Bradara i Marinko Čavara. 

VEZANI TEKST - Kojović nekad: Čavara dočekao zločinca Kordića, neću glasati za njega; Kojović danas: Glasao za Čavaru

Elmedin Konaković, šef NiP-a, poručio je da će sporazum "Osmorke" i HDZ-a "biti dogovor kakav do sada nije viđen i da će građani biti ponosni". Čoviću i Miloradu Dodiku dolaze novi pregovarači, najavljivao je Konaković. Istini za volju, zasigurno ponosni jesu Čovićevi sljedbenici, a posebno zločinac Kordić, jer svi koji su ga 2014. dočekali u Busovači i s njim se sretni slikali, bit će nagrađeni ključnim pozicijama u federalnoj i državnoj vlasti. I da, do sada nije viđeno da HDZ nameće pravila igre, a da sa druge strane svi pokorno klimaju glavama.  

Krišto će biti predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, Bradara predsjednica Federacije BiH, a Čavara "crnolistaš" već je izabran u rukovodstvo Zastupničkog doma Parlamenta BiH. I za Čovića će se opet naći mjesto u Domu naroda BiH, naravno u samom rukovodstvu. 

Nedostaje još samo da i Daria Kordića, koji je još prije 30 godina poručivao da u Sarajevu ne sjede "legitimni Hrvati" osigura neko savjetničko mjesto, pa da bude kompletirana ekipa koja negira zločin u Ahmićima i trudi se da do kraja sprovede UZP-ovski plan tzv. HRHB.

Dario Kordić je osuđen pred Haškim tribunalom na 25 godina zatvora zbog zločina nad bošnjačkim civilima u selu Ahmići. U ranim jutarnjim satima 16. aprila 1993. godine jedinice za posebne namjene Hrvatskog vijeća obrane Džokeri i Maturice izvršile su napad na Ahmiće. Ubijeno je 116 osoba, među kojima 32 žene i 11 djece. Najmlađa žrtva bila je tromjesečna beba.