Tim bi se zakonskim rješenjem utvrdio novi postupak izbora sudija koje je, kako se navodi, prethodno birao predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, te prestanak mandata troje stranih sudija koji su ranije izabrani.

- Izbor domaćih sudija provodi se tako što Predsjedništvo BiH imenuje troje domaćih sudija u Ustavni sud BiH i to dva iz Federacije BiH i jednog iz RS-a. Imenovane sudije od Predsjedništva BiH potvrđuje Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH natpolovičnom većinom u svakom klubu konstitutivnih naroda. Izabrane sudije su pripadnici različitih naroda – navodi se u članu 4. Prijedloga.

VEZANI TEKST - "Tjeranje" stranih sudija pred parlamentarcima, SNSD i HDZ promašili ime i smisao Prijedloga zakona

Ustavnopravna komisija na sjednici održanoj u četvrtak nije utvrdila usaglašenost sa Ustavom, niti je podržala principe Prijedloga zakona o izboru sudija Ustavnog suda BiH koje je prethodno birao predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.

Tokom rasprave o mišljenju Ustavnopravne komisije, zastupnik SDP-a Saša Magazinović je kazao da se radi o prijedlogu koji, sve da i postoji ustavni osnov, bi bio "jedno nakaradno rješenje".

- Kao odgovor na ovaj zakon kojim se žele otjerati strane sudije iz Ustavnog suda BiH, kolega u Domu naroda Denis Bećirović je predložio da se poveća broj stranih sudija, odnosno udupla. Što se mene tiče, da je pravde i prava, mi bismo otjerali ove domaće sudije i doveli strance koji ne znaju kako se ko preziva, ni ko je čija familija, ni ko je koja stranka i to bi bila jedina šansa da u ovoj zemlji ima više prava i pravde nego što je to trenutno – izjavio je Magazinović.

Istaknuo je da je problem sa domaćim sudijama u Ustavnom sudu BiH, koji su, kako je kazao, na daljinskom upravljaču stranačkih lidera.

Zastupnica SDA Alma Čolo je pojasnila da prijedlog SNSD-a i HDZ-a BiH nema ustavni osnov, te da je za odlazak stranih sudija potrebno izmijeniti Ustav BiH. Podsjetila je da se predlagači pozivaju na prioritete Evropske komisije, u kojima se navodi obaveza "rješavanja pitanja stranih sudija u Ustavnom sudu BiH".

- Od tih 14 prioriteta Evropske komisije, puno je onih koji su prije ovog – izjavila je Čolo, naglasivši u tom kontekstu prioritet koji se odnosi na takozvani prijenos nadležnosti.

Istaknula je da je troje stranih sudija neophodan balans, što je ustvrdio i visoki predstavnik, koji je ovlašteni tumač Ustava BiH.

Zastupnik SDP-a Saša Magazinović je kazao da je Čolo "osigurala vizibilnost desecima hiljada koji će pogledati priznanje zastupnika SDA koji priznaje da je dvoje sudija Ustavnog suda iz SDA".

- I kao olakšavajuću okolnost kaže da ima i onaj koji je iz HDZ-a – dodaje Magazinović.

Zastupnik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić, koji je u Zastupnički dom izabran sa kompenzacijske liste SNSD-a, kazao je da je Magazinović glasao za "stranačke članove CIK-a".

- I nije se referirao kao danas na sudije Ustavnog suda. Da budem iskren, i ovo što ste vi rekli, gospođo Čolo, je zastrašujuće – izjavio je Stevandić.

Ocijenio je da je besmisleno da se zastupaju teze da je potrebno još stranaca, te da se onda treba uvesti protektorat ako su nam potrebni stranci.

Zastupnica SDA Alma Čolo je kazala da nije rekla da su članovi SDA dvojica sudija Ustavnog suda BiH, već da to opozicija prigovara.

- Oni nisu članovi SDA. Kolega je loše interpretirao moje riječi. Očigledno je da kolega nije pravnik i da ne zna šta je Ustavni sud. Sudije mogu biti predložene od strane organa vlasti. U većini evropskih zemalja određeni broj sudija ustavnog suda predlažu predsjednici država. U Španiji kralj predlaže određeni broj sudija. U trenutku kada postaju sudije, oni se ne mogu rukovoditi političkim ubjeđenjima i ne mogu biti članovi političkih partija. A gospodin Magazinović je u Vijeću Evrope tvrdio kako su članovi CIK-a pod političkim utjecajem i da dvojicu članova kontrolira SDA. Kada je izabran Ahmet Šantić u CIK 2012. godine, ja sam se kandididirala i rekli su mi da mora proći SDP-ov kandidat, a prošao je Ahmet Šantić – izjavila je Čolo.