Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić predstavljat će našu državu.

Komšić je pred polazak u Sloveniju kazao da je od predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen zatraženo da u deklaraciji koja bi trebala biti usvojena na samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana planiranom za narednu sedmicu na Brdu kraj Kranja bude zadržana riječ "proširenje". On je naglasio da bi posljedice izbacivanje te riječi iz deklaracije u cijeloj regiji mogle biti vrlo loše jer bi to značilo da regija gubi perspektivu, a građani bi se razočarali u cijeli proces budući da je već teško održavati eurooptimizam u regiji.

VEZANI TEKST - EU više ne može dati garanciju za članstvo zemalja Zapadnog Balkana

Unutar EU-a različita su viđenja o proširenju. Ima država članica koje se tome protive. Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je prošle sedmice nakon sastanak sa Von der Leyen kazao kako ne sumnja da je ona za proširenje EU-a, ali da su tu Francuska i Nizozemska koje su i ranije spriječile provedbu obećanja datih drugim državama zapadnog Balkana.

Na zapostavljanje Zapadnog Balkana, upozorili su ove godine i bivši visoki predstavnici u Bosni i Hercegovini Miroslav Lajčak i Carl Bildt, s tim što je Lajčak i prethodnih godina skretao pažnju na kriznu situaciju koju trenutno imamo.  

Lajčak i Bildt su tada poručili da je upravo to zapostavljanje za rezultat imalo pojavljivanje "non-papera" koji predviđaju drugačija rješenja. 

- Ideja o reorganizaciji granica nije nova, ona postoji mnogo godina, ali je sada nekako izašla u prvi plan. Duboko se protivim tome i mislim da je ekstremno opasna, provocira rat. Implementacijom ispunili bismo san Miloševića i Tuđmana i to ne želimo uraditi. Ovo mora biti odbačeno i odbačeno je u regiji, ali pitanje ja zašto se pojavljuje. Odgovor je da je vizija evropskog članstva za Zapadni Balkan zamagaljena, daleka i to je za njih manje motivirajuće. I kako izbjegavamo regiju Balkana, drugi dolaze s idejama. Ne postoji drugi plan sem prijema ovih zemalja u EU. Ako ne bude plana A, onda dolazi plan B i prvi "non-paper" je o tome - rekao je Lajčak.

Bildt je naglasio kako je Evropska komisija izgubila fokus na Zapadni Balkan, da je kredibilitet proširenja EU-a narušen i da se sve to odrazilo i na BiH.

- Kredibilitet proširenja EU-a je narušen i to je utjecalo i na Bosnu. Jer Bosna je komplikovano mjesto i niko nije imao iluzija da će biti lako. Na kraju krajeva, Bosna je dosta bolja od Kipra, ali još nije Belgija, koja je također veoma komplikovana zemlja. Stvari se sporo kreću, a pomjeranje BiH u pravom smjeru zavisi od kredibilnog okvira, a to je integracija. Ako izgubi kredibilitet… Vidjeli ste šta se dogodilo u Belfastu kada je nestao kredibilitet sporazuma o Brexitu – ponovo su počeli sukobi, gorjeli su automobili. Neću reći da će se to odmah desiti na Balkanu, ali ako se Balkan ne bude kretao unaprijed, postoji veliki rizik da će krenuti unazad. A to kretanje unaprijed zavisi od jačeg angažmana članica EU-a procesu proširenja - rekao je Bildt.

Plašeći se političke reakcije u državama članicama, Evropska unija ne može se više složiti s davanjem garancija za buduće članstvo za šest balkanskih zemalja kojima je nekada bilo obećano mjesto u bloku, tvrde pojedini diplomati i interni dokument u koji Reuters ima uvid, objavljeno je prošle sedmice, pred posjetu predsjednice Evropske komisije zemljama zapadnog Balkana Ursule von der Leyen.

VEZANI TEKST - Džaferović za Faktor: Jasno je da u samoj EU sazrijeva svijest o važnosti proširenja

Neslaganje oko deklaracije koja bi trebala biti usvojena na samitu lidera EU-a i Zapadnog Balkana na samitu u Sloveniji krizna je tačka u strategiji EU-a za uvođenje Srbije, Kosova, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije i Republike Sjeverne Makedonije u taj blok. To se podudara s intenziviranjem tenzija na granici između Kosova i Srbije.

Bosna i Hercegovina aplikaciju za članstvo u EU predala je u februaru 2016. godine. Odgovore na 3.242 pitanja iz Upitnika Evropske komisije naša država predala je 28. februara 2018. godine. 

Od predaje zahtjeva za članstvo u EU do stjecanja kandidatskog statusa period od oko dvije godine prošle su Crna Gora, Srbija i Sjeverna Makedonija. Od država zapadnog Balkana na kandidatski status najduže je čekala Albanija koja je zahtjev predala 28. aprila 2009, a kandidatski status joj je dodijeljen 24. juna 2014. godine. Jedino Bosna i Hercegovina i Kosovo (koje nije priznalo nekoliko članica EU-a) nemaju kandidatski status. 

Kandidatski status za BiH zavisi od napretka u 14 ključnih prioriteta koje je identificirala Evropska komisija.

Mišljenje Evropske komisije naša država je dobila u maju 2019. i u njemu je definirano 14 prioriteta podijeljenih u četiri područja - Demokratija i funkcioniranje institucija, Vladavina prava, Osnovna prava i Reforma javne uprave – koje BiH treba ispuniti kako bi počela pregovore o punopravnom članstvu.

Među prioritetima su se našli i izmjene Izbornog zakona BiH kako bi se održali izbori u Mostaru, izmjene Ustava BiH kako bi se provela presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci", te kako bi se za Predsjedništvo i Dom naroda Parlamentarne Skupštine BiH mogli kandidirati i pripadnici ostalih naroda, a ne samo konstitutivni, reforma Ustavnog suda BiH koja bi trebala riješiti i pitanje stranih sudija, pa sve do ukidanja smrtne kazne koja je kao mogućnost koja se nije koristila postojala u Ustavu Republike Srpske.