Spomenuti Zakon podrazumijeva i osnivanje entitetske agencije za lijekove, kao prvih u nizu nekoliko neustavnih koraka preuzimanja nadležnosti od države Bosne i Hercegovine.

VEZANI TEKST - Džaferović od Ustavnog suda zatražio ukidanje Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima RS-a

Isti dan kada je zakon stupio na snagu, reagirao je Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, koji je uputio Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu njegove ustavnosti.

Iz OHR-a i ureda Evropske unije u BiH dan prije (27. juni) naveli su "kako se stupanjem na snagu Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima RS-a krši Ustav BiH i Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH, te da bi on predstavljao korak unazad u pogledu napora koje BiH poduzima kako bi uskladila svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom EU-a, u dijelu kojim se regulira zaštita potrošača i zdravstvena zaštita, kao i djelovanje protivno obavezama koje BiH ima prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju".

Podrška OHR-a i EU-a državnoj agenciji

- To je jasno rečeno u nekoliko navrata. Vlasti RS-a mogle su ukinuti ili suspendirati zakon, ali su odlučile ništa ne poduzeti i krenuti s njegovom primjenom. Primjena Zakona RS-a imat će ozbiljne implikacije i ugroziti zdravlje stanovnika BiH, u oba entiteta i Brčko distriktu. Ozbiljno će ugroziti postojeće mjere zaštite javnog zdravstva i rad firmi koje se bave veleprodajom lijekova i medicinskih sredstava u RS-u, čime će se utjecati na maloprodaju lijekova i medicinskih sredstava, te u konačnici ugroziti jedinstveni ekonomski prostor BiH - navedeno je iz OHR-a i ureda EU-a u BiH.

Prof. dr. Alija Uzunović, pomoćnik direktora za kontrolu lijekova u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH, još krajem prošle godine upozoravao je kolike bi probleme, prije svega po građane manjeg bh. entiteta, mogao uzrokovati "avanturizam političkog rukovodstva entiteta RS", kako je krajem decembra prošle godine nazvao izglasavanje entitetskog zakona o lijekovima.

Prof. dr. Alija Uzunović

Tužilaštvu BiH imalo je više od pola godine vremena da reagira i zaustavi udar na ustavno-pravni poredak BiH. No to se nije dogodilo!

Podsjetimo, Ustavni sud BiH je u maju ukinuo pojedine odredbe o "vraćanju prenesenih nadležnosti" sa BiH na entitet RS.

Državno Tužilaštvo tada je zatražilo da se dostave informacije o slučaju Zakona o lijekovima RS-a kako bi se utvrdilo postoji li osnov za pokretanje krivičnog postupka u slučaku kršenja Ustava BiH.

No na sam dan stupanja na snagu entitetskog zakona iz Tužilaštva BiH javnost saznaje "kako poseban predmet nije formiran o Zakonu o lijekovima i medicinskim sredstvima RS-a".

- Pravnici kažu da se tek nakon šest mjeseci, od izglasavanja zakona, mogu poduzeti pravni koraci i aktivnosti i ja ih u narednom periodu očekujem. Treba sačekati neko vrijeme da se stvari raščiste, mislim da se neće odvijati onako kako je zamislila aktualna politička vlast u RS-u. Imamo krovni zakon i sve što se po njemu radi, a vidjeli smo i neka druga postupanja koja su poništila neke druge isto tako destruktivne odluke. Mislim da će se i u ovom slučaju desiti isto - kaže prof. dr. Uzunović.

U slučaju da niko od nadležnih ne podnese apelaciju Ustavnom sudu BiH što je, podsjećamo, Džaferović uradio isti dan kada je zakon stupio na snagu, u proces njegovog poništavanja može se uključiti i visoki predstavnik u BiH jer mu to omogućavaju bonske ovlasti.

A visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt dao je punu podršku radu državne agencije za lijekove prilikom nedavnog razgovora (23. juna) sa direktorom Aleksandrom Zolakom i njegovim saradnicima u Banjoj Luci.

- Agencija mora nastaviti da obavlja svoj posao kako je propisano zakonom. Svaki izazov u radu Agencije predstavlja izazov za dobrobit cjelokupnog stanovništva BiH - rekao je Schmidt, objavljeno je na Twitteru OHR-a.

Na pitanje - je li osnovana Agencija za lijekove i medicinska sredstva RS-a, Alija Tabaković, šef Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS-a, odgovara "kako vlasti entiteta RS govore da je to gotova stvar, ali da ne postoji njeno sjedište, niti se zna ko je direktor".

Alija Tabaković

- Mi smo na nivou entiteta iscrpili sve pravne lijekove. Kao Klub delegata Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a obratili smo se Ustavnom sudu entiteta koji je odbio apelaciju. Međutim, Džaferović je uputio apelaciju Ustavnom sudu BiH, a imajući u vidu da je Ustavni sud BiH ukinuo zaključke NSRS-a, koji se tiču prijenosa nadležnosti sa države na entitet, i proglasio ih neustavnim, to je jasna poruka da će Ustavni sud BiH prihvatiti apelaciju predsjedavajućeg Predsjedništva BiH da se zakon poništi i naloži NSRS-u da ga izbriše - pojašnjava Tabaković.

Kaže "kako predstavnici vlasti RS-a Milorad Dodik i Radovan Višković prave predstavu za javnost, a sve u cilju predizborne kampanje".

- Mislim da vlast u Banjoj Luci bespotrebno dezavuiše javnost u RS-u - dodaje Tabaković.

Polovinom maja Vlada RS-a utvrdila je novi budžetski okvir za 2022. godinu, ali, kako je tada kazala Zora Vidović, ministrica finansija, "novac za osnivanje i rad agencije za lijekove RS-a nije predviđen".

No Vidović je i dodala "kako uvijek imamo rezervu u budžetu odakle možemo da finansiramo neku novu nadležnost".

- Vjerujem da je i ta izjava Vidović išla u pravcu predizborne kampanje. Jednostavno je nemoguće osnivati agenciju koja ima tako važnu ulogu u funkcionisanju zdravstvenog sistema u jednom entitetu, a da za to ne predvidite sredstva u budžetu. Naravno, postoji mogućnost rebalansa, ali imajući u vidu da je to predizborna kampanja vlasti entiteta, ne vjerujem da će oni bilo šta više poduzimati. Ukoliko poduzmu, tu je apelacija Šefika Džaferovića koja će sve vratiti na početak - istakao je Tabaković.

Zanimalo nas je i šta je po pitanju neustavnih radnji vlasti u entitetu RS do sada uradilo ili radi Ministarstvo civilnih poslova BiH, na čelu sa ministricom Ankicom Gudeljević?

U Ministarstvu nam je rečeno da pošaljemo pitanja, što smo i učinili, ali odgovor do objavljivanja teksta nismo dobili.

Šta bi uzrokovala podjela jedinstvenog tržišta

Iz državne agencije još u decembru prošle godine upozorili su postavljajući pitanje - "ko bi bio zainteresiran da plasira lijekove u BiH ako se nastavi dalja podjela jedinstvenog tržišta, a onda i predočili kako bi sve izgledalo na terenu".

VEZANI TEKST - Uzunović: Proizvođači žele raditi sa državnim institucijama, strah me i pomisliti kako bi bolesnici iz RS-a mogli do lijekova

- Neće biti moguće paralelno voditi postupke licitacije i nabavke lijekova na tržištu. BiH je i bez ovakvih suludih ideja pojedinaca poprilično komplikovana zemlja sa dva entiteta, više kantona i nadležnosti. Postavlja se pitanje, u kom pravcu bi otišlo zdravstvo? No o tome bi najviše trebali razmisliti upravo oni koji su ušli u ovaj avanturizam, u kom dijelu zemlje će lijekovi biti dostupni građanima, a gdje ih neće biti. Sasvim je sigurno da će proizvođači sami procijeniti – koje im je tržište sigurno i gdje će plasirati svoje lijekove, a odgovor se zna, većina njih radi i želi raditi samo sa državnim institucijama – kazao je Uzunović ranije za Faktor.

Naglasio je "kako bh. tržište i u ovakvim uvjetima često ima deficit određenih lijekova".

- Tokom pandemije imali smo priliku vidjeti da na svjetskom tržištu nije bilo određenih lijekova. Strah me i pomisliti šta bi se moglo desiti po pitanju snabdijevanja lijekova za hronične bolesnike, citostatika za onkološke pacijente... To bi u svakom slučaju imalo nesagledive posljedice za građane. Naročito bi to došlo do izražaja u entitetu RS. Svi mi to znamo, samo očigledno to ne zna ili ne želi znati aktuelno političko rukovodstvo u RS-u koje je sve ovo i kreiralo. Nisu svjesni posljedica u koje vuku, prije svega RS, a onda i cijelu državu BiH – istakao je Uzunović.