Članovi, simpatizeri, uslužni analitičari i intelektualci te HDZ-u BiH naklonjeni mediji već danima nariču nad, kako kažu, pregaženom voljom hrvatskog naroda u BiH. Demokratija u BiH, dodaju, ne postoji. Umrla je neizborom Dragana Čovića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

Glasači hrvatske nacionalnosti čine oko 22 posto ukupnog glasačkog tijela u FBiH. Ukupno je za izbore u toj izbornoj jedinici registrirano 2.092.336 birača, a njih 6,7 posto je podršku dalo Draganu Čoviću. Ostalih nešto više od 15 posto birača hrvatske nacionalnosti, koji su svoj glas dodijelili drugim kandidatima ili nisu osjetili potrebu da izađu na birališta, su za one koji su se u četvrtak u Mostaru "opraštali od demokratije" nerelevantno glasačko tijelo koje ne odražava "volju hrvatskog naroda". Za Dragana Čovića je glasalo 140.788 birača, što čini tek 30 posto ukupnog hrvatskog glasačkog tijela u FBiH.

Iako veliki zagovornici etničkog legitimiteta izabranih predstavnika priznaju samo zvaničnike koji su izabrani isključivo glasovima pripadnike etničke skupine kojoj pripadaju, očigledno je da nisu nimalo gadljivi na glasove glasača drugih nacionalnosti, ali samo kad se radi o podršci kandidatu kojeg oni preferiraju.

U istim medijima u kojima se ovih dana utrkuju sa kvantitetom i kvalitetom uvreda na račun Željka Komšića, nema niti riječi o činjenici da je, primjera radi, Dragan Čović apsolutni pobjednik izbora u Drvaru, u kojem srpsko stanovništvo čini apsolutnu većinu i u kojem je kandidat HDZ-a BiH osvojio mnogo veći broj glasova u odnosu na broj hrvatskog stanovništva. Ukoliko u obzir uzmemo i glasove srpskog stanovništva koji su pripali Draganu Čoviću, procenat hrvatskog glasačkog tijela u FBiH koji je podržao kandidata HDZ-a BiH je još niži.

Za zagovornike Čovićevih ekskluzivnih prava na etnički legitimitet hrvatskog naroda je jednako tako neprihvatljiva bilo kakva druga opcija osim popunjavanja nacionalnih kvota u institucijama federalne izvršne vlasti kadrovima HDZ-a BiH i ostalih stranaka okupljenih u okviru HNS-a.

Međutim, rezultati Općih izbora pokazuju da su HDZBiH i satelitske stranke prikupile podršku 13,6 posto ukupnog glasačkog tijela u FBiH, odnosno podršku 60 posto od isključivo hrvatskog glasačkog tijela u FBiH koje je izašlo na izbore 7. oktobra. Ostali su svoju podršku dali bloku stranaka okupljenih oko HDZ-a 1990 ili drugim političkim opcijama, ponajviše onim građanske provenijencije, a HDZBiH sa svojih 60 posto osvojenih glasova kao neupitnu tumači mogućnost da svojim kadrovima popune 100 posto pozicija predviđenih za pripadnike hrvatskog naroda. Volja 40 posto hrvatskih glasača koji su svoju podršku dali drugim opcijama istovremeno množe sa nulom.

S tim u vezi, teško je pronaći tako čvrsto racionalno uporište teze o HDZ-u BiH kao obavezujućim elementom u svim potencijalnim vladajućim koalicijama u FBiH i na nivou države BiH, naročito ukoliko u obzir uzmemo da postojeći ustavni okviri i matematički parametri nikako ne garantuju HDZ-u BiH poziciju u vlasti te zatvorena vrata drugim političkim opcijama sa hrvatskim etničkim predznakom ili osobama hrvatske nacionalnosti koje politički djeluju u okviru građanskih stranaka.