open-navfaktor-logo
search
Zdravstvo
Direktor bolnice u Livnu traži uvođenje plaćanja po usluzi
Finansijske minuse u ovoj bolnici, prema riječima direktora, nastoje svesti na minimum
04.11.2018. u 14:13
get url
text

Kantonalna bolnica fra Mihovil Sučić u Livnu ima iste probleme kao i sve zdravstvene ustanove u Federaciji BiH, a ti problemi bit će sve veći sve dok sa Zavodom za zdravstveno osiguranje Livanjskog ne bude riješeno plaćanje s paušalnog ugovaranja na novi model plaćanja zdravstvene zaštite po DRG-u (Diagnostic  Related  Groups) koji je temeljen na trenutno ugovorenim sredstvima za bolničku zdravstvenu zaštitu, izjavio je u razgovoru za Fenu direktor te bolnice dr. Ivan Cikojević.

Prema njegovim riječima, zadnjih godina ugovori sa Zavodom za zdravstveno osiguranje Livanjskog kantona iznose oko 9,5 miliona maraka godišnje, a spomenuta bolnica napravi 1,5 miliona maraka više usluga nego što povuče sredstava zbog čega se konstantno prave minusi u budžetu bolnice.

Spomenuti minusi, ističe Cikojević, nastoje se na sve moguće načine svesti na minimum pa su tako prošlu godinu, nakon što su od Vlade FBiH dobili 261 hiljadu maraka te proveli značajne uštede po potrošnji lijekova unutar bolnice, kao i smanjenjem broja uposlenih, praktično završili u minusu u iznosu od 78.000 maraka. 

Ono što posebno opterećuje Kantonalnu bolnicu je zatečeno finansijsko stanje koje u trenutku preuzimanja nikako nije dobro izgledalo, naglasio je. Tu je prvenstveno istaknuo pravomoćnu presudu iz 2009. godine gdje ova ustanova JP Elektroprivredi HZ HR HB mora, i to samo u glavnici isplatiti dug od čak 900 hiljada maraka.

- Došlo je vrijeme da se ta presuda izvrši, a krajnji je rok februar iduće godine. Ako se do tada ne bude ništa poduzimalo doći će do aktiviranja pravomoćne presude, a time i kamata koje su već sada veće od glavince - smatra Cikojević.

U razgovorima s predstavnicima tog javnog preduzeća, dodao je, osim njega sudjelovali su i predstavnici Vlade kantona. On tvrdi da su tada dogovorene mjere koje se trebaju poduzeti, a koje još nisu poduzete zbog čega je, kako kaže, prije mjesec ponovo poslao dopis mjerodavnima u Vladi kojim je zatražio da se o ovom pitanju hitno poduzmu mjere kako ne bi došli u situaciju da se nakon ovrhe bolnici blokira račun.

Kada je u pitanju zapošljavanje i nedostatak potrebnog medicinskog kadra u bolnici fra Mihovil Sučić, Cikojević kaže da je Vlada kantona prije godinu dana, u dogovoru s direktorima, donijela odluku o zabrani svih zapošljavanja, osim ljekara koji nedostaju.

Poštujući odluku Vlade, ova je ustanova u godinu dana, kako ističe, uposlila samo dva ljekara iako ih treba još, no trenutno ih nema na Zavodu za zapošljavanje ovog kantona. U bolnicu temeljem ugovora o djelu dolaze raditi i ljekari koji rade u drugim ustanovama, istaknuo je Cikojević ukazavši pritom na veliki nedostatak ginekologa i anesteziologa.

 Trenutno je u spomenutoj bolnici zaposleno 317 radnika, od toga 54 ljekara. Bolnica od Zavoda za rad mjesečno dobiva 780.000 maraka, s tim da čak 84 posto tih sredstava idu za plaće.

- Svaki mjesec za osnovne materijalne troškove, lijekove, kontraste, hranu, električnu energiju, reagense za biokemijski i mikrobiološki  laboratorij te grijanje i sl. nedostaje oko 90.000 maraka - naglasio je direktor.

Kada su u pitanju aktivnosti koje provodi i namjerava provesti za razvoj bolnice, Cikojević posebno naglašava uvođenje bolničkog informacijskog sistema, počevši od radiološkog. 

- Preko uvedenog digitalnog sistema u svakom trenutku specijalist radiologije dostupan je pacijentu. Naš radiološki tehničar napravi snimak na uređaju i iste ga sekunde šalje digitalno specijalisti radiologu koji ga odmah očita, utvrdi dijagnozu i istog trenutka izvrši povratnu informaciju. Uvođenjem ovog sistema oslobodili smo se komore za razvijanje koja je iziskivala dosta finansijskih sredstava - istaknuo je dr. Cikojević.

Pored toga spomenuo je i ortopedsku dvoranu te rješavanje hirurške ortopedske dvorane.  Sredstva za opremanje te dvorane s novim modernim hirurškim ortopedskim stolom, naglasio je, prije nekoliko dana osiguralo je ŠGD Hercegbosanske šume u iznosu od 90 hiljada maraka.

Pored toga, iz Livanjske zajednice u Frankfurtu dobili su informaciju kako je prije mjesec dana na Livanjskoj večeri prikupljeno oko 8,5 hiljada eura, što će biti utrošeno za nabavku mobilnog inkubatora namijenjenog za prijevremeno rođenu djecu. Ista večer održana je i u Torontu (Kanada) gdje su također prikupljena određena sredstva koja će biti utrošena za nabavku jednog ultrazvuka.

- Uz sve ove donacije, dugoročno rješenje za pozitivno poslovanje ove ustanove vidim u povlačenju linije odgovornosti i da se već jednom finansijsko poslovanje dovede u takvo stanje da se može krenuti od pozitivne nule - poručio je dr. Cikojević.

Da bi se to konačno dogodilo, odnosno da bi se riješili dugovanja, Cikojević je mišljenja kako pod hitno treba postupiti prema usvojenom Zakonu o konsolidaciji, prema kojem je Kanton dužan sanirati dugove zdravstvenih ustanova pošto je osnivač. 

Direktor bolnice fra Mihovil Sučić također je upozorio da zbog ograničenih kapaciteta ta ustanova proteklih godina nije bila u mogućnosti da za vrijeme ljetnih odmora pacijentima s područja Evropske unije osigura neophodnu potrebnu zdravstvenu skrb - hemodijalizu.

To bi, kako ističe, uskoro trebalo biti riješeno uz pomoć donacije Republike Hrvatske i usmenog jamstva predsjednika Vlade RH pri zadnjoj posjeti ovoj ustanovi gdje bi se sagradio veći prostor s većim brojem aparata za dijalizu.

Da se konstantno zadnjih pet godina ulaže u prostorije bolnice u Livnu što od kantonalnih, federalnih ili donacija RH, odnosno kreditima Svjetske banke, potvrđuje i podatak direktora koji kaže da je u tu ustanovu u četiri godine uloženo oko tri miliona maraka, s tim da sada raspolažu sa šest vozila hitne pomoći koja su uvijek spremna za intervenciju i od kojih su dva reanomobila s kompletnom opremom i aparaturom.

Inače, kad je prije četiri godine imenovan za direktora, Cikojević je zatekao dug od 7,5 miliona maraka prema MIO/PIO kojega je uspio smanjiti na 6,1 milion uprkos svim poteškoćama i tužbama bivših radnika koji su otišli u penziju, a prema kojima se nisu ispravno evidentirale uplate za doprinose.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.