Na Odjeljenju je smještena i jedna djevojčica koja je na hroničnom programu hemodijalize, a koja je drugi put oboljela od COVID-19, kaže doc. dr. Lejla Osmančević, specijalista pedijatar i načelnica Klinike.

Zaražena dojenčad do godinu

- Djevojčica je u stabilnom stanju. Na svu sreći omikron varijantni soj blaži je u odnosu na neke druge sojeve koronavirusa i daje lakšu kliničku sliku. Naglasila bih da sva djeca koja su zaražena, a uglavnom se radi o dojenčadima do godinu, imaju blažu do srednje tešku kliničku sliku. No, isto tako treba biti oprezan jer se radi o najugroženijoj kategoriji djece, prvenstveno zbog njihovog uzrasta, gdje se i najbezazlenija respiratorna infekcija ili zapušen nos mogu komplicirati i izazvati upalu pluća – navodi Osmančević.

Kaže kako je dužina hospitalizacije djece oboljele od COVID-19 od sedam do 10 dana.

- Ne čekamo da budu negativna na testu, nego čim rentgenski snimak, laboratorijski nalazi i opće stanje pokažu stabilizaciju, djeca se upućuju na ambulantni, odnosno kućni nastavak liječenja. I majkama i djeci puno znači da su zajedno, a i oporavak ide puno brže - dodaje pedijatrica.

Osmančević se posebno referirala na postcovid period kod djece. Prema njenim riječima, prošle godine je u sklopu UKC-a Tuzla otvorena postcovid ambulanta u kojoj se prate sva djeca koja su preboljela COVID-19.

- Prema algoritmima i shodno utvrđenom protokolu djeci se obavezno radi ultrazvuk srca i abdomena, a redovno se rade i laboratorijske pretrage, odnosno oni parametri za koje znamo da bi mogli ukazati na eventualne postcovid komplikacije. Moram kazati da smo do sada imali 13 djece sa multisistemskim inflamatornim sindromom, najtežom postcovid komplikacijom koja se kod djece razvija tri do četiri sedmice nakon preboljelog COVID-19. Obično su to djeca koja su imala koronu, ali nisu hospitalizirana na Klinici, nego su ambulantno liječena ili uopće nisu imala simptoma. U takvim situacijama, na osnovu serološkog testiranja, koji pokazuje nivo antitijela, mi znamo da se radi o postcovid komplikacijama. Većina takve djece bila je smještena u intenzivnoj njezi jer takvi slučajevi zahtijevaju multidisciplinarni pristup, svakodnevno konzilijarno mišljenje, a u terapiju se uključuju imunoglobulini, kortikosteroidi. Radi se o zaista vrlo ozbiljnim stanjima, ali na svu sreću do sada nismo imali smrtnih ishoda, iako je postotak smrtnosti u ovakvim slučajevima svugdje u svijetu izuzetno visok - ističe Osmančević.

Multisistemski inflamatorni sindrom

Kaže kako dijagnosticiranje multisistemskog inflamatornog sindroma upućuje na zapaljenje, odnosno "krah organizma" koji je po život ugrožavajuće stanje.

- Epizode skokova tjelesane temperature, koje se događaju tri do četiri sedmice nakon što je dijete preboljelo COVID-19, ljekara upućuju na multisistemski inflamatorni sindrom. Radi se o epizodama febrilnosti nepoznatog porijekla. Uz temperaturu, javlja se otežano disanje, nespecifičan osip po tijelu, smetnje u radu bubrega, ali i različiti simptomi od kardiovaskularnog sistema, poput ubrzanog rada srca. Roditelji često kod djece primjećuju da se brzo zamaraju i ne mogu pratiti svoje aktivnosti... – naglašava Osmančević.

I pored svega, dodaje kako nema mjesta panici, ali savjetuje da roditelji djece koja su preboljela COVID-19, prate njihovo zdravstveno stanje te da se na prvi neobičan simptom, jave porodičnom ljekaru koji ustvari i najbolje poznaje anamnezu djeteta.

- U slučaju temperature nepoznatog porijekla, povišenih parametara upala u laboratorijskim nalazima i pored antibiotika, zamaranja, porodični ljekar je taj koji odmah treba odlučiti da li dijete treba pogledati kliničar, odnosno ljekar koji radi na nivou sekundarne zdravstvene zaštite, da li je potreban pregled kardiologa, nefrologa, pulmologa - kazala je Osmančević.