Politički lukavi i proračunati lideri HDZ-a BiH i SNSD-a trenutno su ubacili dvije lopte u igru. Dodik je u ime Čovića izjavio da se Hrvati spremaju da za dvije godine bojkotuju Opće izbore, te da će Srbi i Hrvati predložiti model funkcioniranja te zemlje uz alternativu "razdruživanja".  

Da ne bi Čović najavio bojkot, umjesto njega je to u razgovoru za TV Kurir uradio Dodik. Također i "razdruživanje" je riječ koju je prvi izgovorio lider SNSD-a.

Dodik je spomenuo bojkot izbora, u kontekstu izbora Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH.

VEZANI TEKST - Komšić: Dodikov treći entitet je strateški interes velikosrpske politike

- BiH će se svakako raspasti i vidjet ćete da će biti bez rata. Naprosto, to će se urušiti i samo će funkcionisati ono što može. A jedino u BiH što može samo da funkcioniše to je Republika Srpska. Ne može ni BiH, ne može ni Federacija. Sama činjenica da dvije godine nisu formirali Vladu govori da ne mogu. Izbor Komšića isto tako kaže da ne mogu. Hrvati se sada pripremaju za dvije godine da ne učestvuju, da bojkotuju izbore, da radikalizuju situaciju u tom pogledu. I ja ih razumijem - rekao je Dodik.

Potom je Čović dao svoj komentar Dodikove izjave.

Izjavio je da njegov kolega iz SNSD-a "s pravom ukazuje na puno stvari koje funkcioniraju u podijeljenom društvu, a to je BiH i, naravno, u tom kontekstu da razjasni poziciju i najmalobrojnijeg naroda u BiH". On je to kazao upitan za komentar u vezi s Dodikovom izjavom o tome "da se Hrvati spremaju da za dvije godine bojkotuju opće izbore u BiH" te da je "treći entitet moguć kada bi ga Hrvati tražili".

Šta je pozadina najave bojkota Općih izbora 2022?

Sličan scenarij gledali smo prije nekoliko mjeseci u susjednoj Srbiji, gdje je opozicija najavila da će bojkotovati tamošnje parlamentarne izbore. U konačnici, jedan dio opozicije je bojkotovao, drugi nije, i time nisu ništa dobili.

Sada Čović kroz Dodikova usta najavljuje istovjetno. Takvo što naravno ne znači da će svi Hrvati bojkotovati izbore, ako to uradi Čović i HDZBiH. Čak i da se takvo što dogodi, on ništa ne dobija tim potezom, a neće naštetiti nikome u BiH, prvenstveno ne Bošnjacima, zbog čega se i odlučio na ovaj politički igrokaz.   

No, važnije je šta konkretno nastoji postići i zbog čega je Dodik njegov glasnogovornik.

Cilj je ovakvom vrstom pritisaka dovesti za pregovarački sto predsjednika SDA Bakira Izetbegovića, kako bi se riješilo pitanje izmjena Izbornog zakona BiH, tako da se Čović može kandidovati za člana Predsjedništva BiH 2022. godine siguran u svoju pobjedu. Precizinije, radi se o izmjenama Izbornog zakona, koje bi "osigurale legitimno predstavljanje u organima vlasti". Naravno, pregovori bi se odvijali pod Čovićevim uvjetima. 

Glavni cilj HDZ-a je spriječiti da se ponovi situacija u kojoj je Komšić tri puta pobjeđivao kandidate iz HDZ-a. Pri tome, Čović želi da se hrvatski član kolektivnog šefa države bira isključivo glasovima Hrvata.

Izetbegović i SDA ne pristaju na takav antigrađanski koncept. Za njega je prihvatljiv postojeći koji predstavlja kombinaciju etničkog i građanskog. Također, najavio je kako će se, budu li iz HDZ-a insistirali na rješenjima koja su za SDA neprihvatljiva "umjesto Čovića ponovo odlučiti za Komšića".

- Ako Čović nastavi sa pritiscima, slučaj Komšić će se spustiti na niže nivoe, da se razbiju ti mehanizmi koje zloupotrebljava HDZ. Pozivam Čovića da se dogovori s Bošnjacima, da se napravi normalna država - kazao je nedavno Izetbegović.

Druga zajednička ideja dvojca Čović-Dodik jeste "dogovor Srba i Hrvata o razdruživanju BiH".

VEZANI TEKST - SDA: Dodikovi konkretni potezi protiv Dejtona značit će vraćanje Republike Bosne i Hercegovine

Nekoliko dana je mudro lider HDZ-a šutio, čekajući da vidi kakve će biti reakcije. I onda se oglasio negirajući postojanje dogovora, a njegova šutnja je pokazala da on itekako postoji.

Kazao je da se o najvažnijim reformama u toj zemlji moraju dogovoriti sva tri naroda, te ustvrdio da s tim nema nikakve veze.

- Dodik je iznio svoj stav o budućem, a ne o prošlom vremenu, kako je to neko interpretirao, pa je ispalo kao da smo nešto dogovorili. Apsolutno ne - rekao je Čović.

Pojasnio je kako se o najvažnijim reformama u vezi s budućnošću ove zemlje ne može dogovarati iza leđa jedne od tri strane.

Zbog čega Dodik zdušno pomaže Čoviću, i obrnuto?

Obojici odgovara "razdruživanje", a s druge strane, za to što Dodik pomaže Ćoviću oko borbe za "legitimno predstavljanje Hrvata" u organima i institucijama vlasti, zauzvrat dobija da preko Čovićeve Željane Zovko, zastupnice u Evropskom parlamentu, sebi ukine političku izolaciju u kojoj je trenutno, ali i progura inicijative koje u kontinuitetu zagovara.

Praktičan primjer za to je Prijedlog rezolucije o reformi Ustavnog suda BiH u kojoj se zagovara prestanak mandata stranim sudijama. Ovu rezoluciju u  Evropski parlament uputila je zastupnica iz Francuske Julie Lechanteux. Ko je izlobirao? Naravno, Željana Zovko.

Predložila je reformu suda tako što će ih zamijeniti sudije iz BiH. Također, tražila je da predsjednik Evropskog parlamenta ovu rezoluciju proslijedi Predsjedništvu BiH, OHR-u, Evropskoj komisiji.