Vlasti ovog entiteta smatraju da bi se upisivanjem u bh. grunt, za više od 8.000 hektara zemljišta procentualno smanjila teritorija RS-a koja je sada 49 posto, te su odlučni u namjeri da ne daju niti jedan pedalj "entitetske zemlje".

VEZANI TEKST- Entitet RS iznad Ustavnog suda BiH: Kada će političari u zatvor zbog nepoštivanja odluka?

Poruke su to koje kroz svoje izjave, kojima odbijaju izvršenje odluka Ustavnog suda BiH da kao državnu imovinu upišu vojne perspektivne lokacije, javnosti šalju član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, entitetski premijer Radovan Višković i entitetska predsjednica Željka Cvijanović.  

U aprilu 2012. godine Predsjedništvo BiH je definiralo 63 perspektivne vojne lokacije, da bi 2016. godine Pregledom odbrane ta lista bila smanjena na 57 lokacija.

Do februara ove godine uknjižena je 31 lokacija na državu BiH i to sve koje se nalaze na teritoriji Federacije BiH, dok u Republici Srpskoj nije uknjižena niti jedna.

Na teritoriji ovog entiteta nalazi se 20 vojnih lokacija koje trebaju biti uknjižene na državu BiH. Među njima su Veliki Žep kod Han-Pijeska, osam kasarni, nekoliko skladišta naoružanja, aerodrom Mahovljani, te nekoliko komunikacijskih čvorišta na relaciji od Prijedora do Trebinja.  

Podsjetimo, knjiženje perspektivne vojne imovine bio je jedan od uvjeta sa Samita NATO-a iz Talina 2010. godine, kako bi BiH aktivirala MAP (Akcioni plan za članstvo u NATO-u).

Devetog marta 2012. godine lideri šest političkih stranaka Milorad Dodik (SNSD), Zlatko Lagumdžija (SDP), Sulejman Tihić (SDA), Mladen Bosić (SDS), Dragan Čović (HDZBiH) i Božo Ljubić (HDZ 1990) potpisali su u Banjoj Luci principe u vezi s vojnom i ostalom državnom imovinom.

Banjalučkim sporazumom, od kojeg su poslije odustale sve stranke iz FBiH, predviđa se da se sva imovina koja nije neophodna za obnašanje vlasti institucija BiH dodijeli entitetima i nižim nivoima vlasti, da se perspektivna vojna imovina uknjiži na Ministarstvo odbrane BiH, a sve ostalo da se uknjiži na entitete i općine.

Dodik je prije osam godina, nakon postignutog sporazuma, podržavao knjiženje vojne imovine na državu Bosnu i Hercegovinu.

- Perspektivna vojna imovina utvrđena odlukama Predsjedništva BiH bit će knjižena u vlasništvo državnih organa odbrane - poručio je Dodik u martu 2012. godine.

Nakon Banjalučkog sporazuma koji nikada nije zaživio, potkraj 2014. godine prilikom formiranja vlasti, u koalicionom sporazumu koji su potpisali SDA, DF, HDZBiH i Savez za promjene navedeno je da su potpisnici saglasni da se u što kraćem roku izvrši knjiženje vojnih lokacija na državu BiH. Time je van snage stavljen Banjalučki sporazum.

Šest godina kasnije, imamo posve drugačiju situaciju.

 - Vojna imovina RS-a nikada neće biti uknjižena na BiH! - kategorično je poručio Dodik prije nekoliko dana, dodajući da "ako se i knjiži u RS-u, onda se to knjiži u njenoj Geodetskoj upravi".

U augustu 2017. godine Ustavni sud BiH odbacio je apelaciju RS-a u vezi s knjiženjem vojne imovine u Han-Pijesku na državu BiH.

Pravobranilaštvo RS-a je u septembru 2016. godine uložilo apelaciju Ustavnom sudu BiH i zatražilo odgodu izvršenja Odluke Apelacionog vijeća Suda BiH kojom je naloženo da vojna imovina u Han-Pijesku (objekt Veliki Žep) bude uknjižena na BiH.

Ni do danas ova lokacija nije upisana u državni grunt.

Ustavni sud BiH 27. maja ove godine usvojio je apelaciju Pravobranilaštva BiH protiv odluka Vrhovnog suda RS-a i Okružnog suda u Doboju, a u vezi s uknjižbom vojne imovine, kasarne u Doboju. Sedam dana prije također Ustavni sud BiH donio je odluku o uknjižbi vojne imovine - Skladište "Filipovići" u Trebinju. 

Pored Dodika oglasio se i entitetski premijer Radovan Višković koji je poručio da oni neće ispoštovati ni ovu odluku Ustavnog suda BiH.

U Programu reformi BiH koji nakon usvajanja u Predsjedništvu BiH krajem prošle godine poslan u sjedište NATO-a u Briselu, navedeno je da se proces knjiženje perspektivne vojne imovine nastavlja.

Nepokretna vojna imovina mora biti uknjižena kao državna. Druga opcija za čelnike NATO-a ne postoji.