Naveo je da smatra da je ova odluka destruktivna po vitalne ineterese RS-a, te obrazložio svoje razloge.

Dodik je ocijenio da je vanjska politika Savezne Republike Njemačke, posebno od 2021. godine, "upadljivo usmjerena na antidejtonsko i antiustavno djelovanje".

- U ambijentu koji vlada u BiH, ovakav pristup može samo stvoriti dodatne probleme, a nikada i nikako ponuditi rješenje – naveo je Dodik.

Dodik je obrazložio da je insistiranje na "nelegalnom imenovanju Christiana Schmidta, koji nije prošao propisanu proceduru u Vijeću sigurnosti UN-a za preuzimanje dužnosti visokog predstavnika u BiH, dokaz diskriminatorskog i anahronog političkog pristupa i miješanja aktuelne političke garniture Njemačke u ionako složena unutrašnja pitanja u BiH, što samo doprinosi dodatnoj destabilizaciji odnosa i dodatnom usložnjavanju situacije".

Posebno je izdvojio, kako navodi, "kontroverznu rezolucija Bundestaga, za koju se najviše zalagao i lobirao zastupnik Socijaldemokratske stranke Adis Ahmetović".

- U Bundestagu otvoreno zastupa i podržava agendu SDA, i dodatno je produbio jaz i ogolio otvoreno favorizovanje strana, tj. jednog od konstitutivnih naroda u BiH na štetu druga dva, što je izuzetno opasno. Ova, po stabilnost BiH opasna rezolucija, čak predviđa i promjenu sistema u BiH, zalažući se za ukidanje entiteta, a time i osnovu mirnog suživota i legitimnog predstavljanja tri konstitutivna naroda, a to je entitetsko glasanje. Zadiranje u Dejtonski mirovni sporazum i nametanje izmjena Ustava direktno vodi ukidanju RS-a, a ja, kao legitimni predstavnik RS-a u Predsjedništvu BiH, ne mogu da prihvatim imenovanje ambasadora za kojeg unaprijed znam da dolazi da sprovodi malicioznu politiku svoje zemlje nad srpskim narodom – istakao je Dodik.

Poručio je i da se RS kojeg predstavlja bori za očuvanje i dosljednu primjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma.

- Na tom putu smo usamljeni. Pokušaji revizionističkog pristupa usmjerenog protiv dosljedne primjene Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji zagovaraju određene političke strukture potpomognute vanjskim utjecajima, traže stalnu pripravnost snaga koje štite poredak zasnovan na Dejtonskom mirovnom sporazumu i Ustavu BiH, ali i pomoć dobronamjernih partnera – navodi Dodik.

Dodaje da je, bez obzira na to što procedure oko imenovanja ambasadora još nisu završene, "njemačka strana bez ustezanja postavila ultimatum suverenoj državi, bar volimo da mislimo da BiH to jeste, i zatražila da se u datom roku Predsjedništvo izjasni o svom stavu".

- Prema svim važećim diplomatskim dokumentima i pozitivnoj praksi, zemlja prijema nije dužna da obrazlaže svoju odluku. Tražiti od Predsjedništva da u ostavljenom roku od 48 sati dostavi objašnjenje zašto (još) nije dat agreman ambasadoru Njemačke, zaista je apsurd koji ponovo pokazuje kakav rejting i ugled BiH ima u istim onim zemljama koje joj decenijama bacaju prašinu u oči lažnim obećanjima i lažnim uvažavanjem – navodi Dodik.

Navodi i kako je jedan od sudija Ustavnog suda BiH Nijemac, a da "dobro znamo kakve odluke donosi taj sud".

– Savezna Republika Njemačka je, nažalost, predvodnik obustavljanja mnogih, prije svega infrastrukturnih projekata EU-a u RS-u. A sve to samo zbog našeg insistiranja na poštivanju Ustava i Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je osnova funkcionisanja i opstanka Bosne i Hercegovine. Cijeneći moć i snagu Njemačke, izražavam nadu da je Njemačka još dobronamerni partner svim narodima koji žive na ovim prostorima, bez selektivnog pristupa i favorizovanja jednih na štetu drugih, pri čemu su ovi drugi gotovo po pravilu uvijek Srbi. U skladu sa navedenim, kao srpski član Predsjedništva BiH, u ovom trenutku nisam mogao dati saglasnost na Odluku o davanju agremana ambasadoru Savezne Republike Njemačke u BiH, te istu dostavljam na odlučivanje Narodnoj skupštini, koja je jedina nadležna instanca za dalje preispitivanje ove odluke – zaključio je Dodik.

Da bi Dodikov veto bio potvrđen, potrebno je da glasa dvotrećinska većina zastupnika.

Zastupnici opozicije u NSRS-u jučer su na skupštinskom kolegiju bili protiv sazivanja ove sjednice, dok su neki potvrdili da će ipak prisustvovati raspravi, ali nisu precizirali da li će i na koji način glasati.