Referendum je održan 29. februara i 1. marta, a izjasnilo se 2.073.568 građana, odnosno 63,6 posto. Od izašlih na referendum njih 99,7 posto je glasalo "za", a protiv je bilo 0,3 posto.

Održavanje referenduma za nezavisnost preporučila je Arbitražna komisija međunarodne konferencije o Jugoslaviji. Na osnovu rezultata referenduma Evropska zajednica je 6. aprila priznala BiH kao nezavisnu državu, a dan kasnije to su učinile i Sjedinjene Američke Države. Bosna i Hercegovina je 22. maja 1992. godine postala članica Ujedinjenih nacija.

Mnogi bosanskohercegovački Srbi su, slijedeći instrukcije političkog vrha, prije svega SDS-a, bojkotovali referendum. Kao odgovor na referendum, srpske paravojne formacije postavljaju barikade u Sarajevu i drugim gradovima, što je bio uvod u krvavu agresiju na BiH.

Parlament je 28. februara 1995. godine donio odluku da se 1. mart slavi kao Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Evropska ekonomska zajednica je priznala ovaj dan, a ukaz o proglašenju zakona kojim se 1. mart proglašava Danom nezavisnosti Bosne i Hercegovine i državnim praznikom potpisao je predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović 6. marta 1995. godine.

Povodom 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, u Sarajevu i drugim bh. gradovima, kao i u dijaspori bit će održan niz raznovrsnih programa i sadržaja kojim će se obilježiti jedan od najznačajnijih praznika BiH.