- Za razliku od Bosne i Hercegovine, kojoj je nametnut nepravedan embargo na uvoz oružja, u vrijeme agresije od 1992. do 1995., Ukrajina je pravovremeno bila snabdjevana odbrambenim oružjem. Ovo govori da, iako se historija ponavlja, međunarodna zajednica još uvijek uči. Najvažnije je sačuvati evropsko i euroatlansko jedinstvo. Da nije ovog jedinstva i podrške Ukrajini, pitanje je gdje bi agresija prestala - dodao je Džaferović.
Kazao je da se rat u Ukrajini zasad nije prelio na druge države, ali su njegove implikacije ogromne, a naročite posljedice osjećamo u BiH.
Situacija još krhka
- Već više od godinu dana u mojoj zemlji traje teška politička kriza, koja se posebno intenzivirala prije i nakon agresije na Ukrajinu. Nije tajna da u BiH postoje akteri koji su pod ruskim utjecajem. Upravo su svojim djelovanjem doveli u pitanje Dejtonski sporazum i 27 godina njegove provedbe, prijeteći secesijom i poduzimanjem konkretnih protuustavnih koraka koji vode do tog cilja. Ovo posebno ugrožava institucije Bosne i Hercegovine - rekao je Džaferović.
Dodao je da se stvari uspijevaju držati pod kontrolom zahvaljujući podršci međunarodne zajednice, koju predvode SAD, Evropska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo, iako je situacija još uvijek vrlo krhka.
- Od ključnog je značaja da međunarodna zajednica ojača mehanizme uspostavljene u Bosni i Hercegovini, na osnovu poglavlja 7 Povelje UN-a, a koje zahtijeva međunarodno djelovanje za očuvanje mira. Ovdje se prvenstveno mislim na Ured visokog predstavnika i međunarodnu vojnu misiju - EUFOR - istakao je Džaferović.
Naglasio je da je Dejtonski mirovni sporazum imao za cilj zaustavljanje rata, te je zato sistem koji je uspostavio ostao nepotpun i još postoje mogućnosti za blokade i zloupotrebe, posebno kada je u pitanju korištenje etničkog i entitetskog veta.
- Jedina instanca koja ih je mogla sankcionirati i deblokirati sistem upravo je Ured visokog predstavnika, zbog čega je i formiran. Moramo izgraditi domaće mehanizme odgovornosti i dovršiti sistem, kako OHR ne bi trebao. Naš cilj nije da OHR ostane zauvijek, već da završi izgradnju funkcionalnog sistema - dodao je Džaferović.
Napomenuo je da su strateški ciljevi BiH članstvo u Evropskoj uniji i NATO savezu, te da je BiH ostvarila izvanredan napredak.
Inicijativa Pahora
- Proveli smo brojne reforme i značajno unaprijedili odnose u regiji. Razumijemo da u EU postoji mnogo problema koji su rezultirali strahom od proširenja. Ali nikad ne treba zaboraviti da je Evropska unija, uprkos svim poteškoćama, sa svim novim članicama postala jača, bolja i sigurnija nego što bi bila bez njih. Nemam dilemu da bi tako bilo i sa uključivanjem BiH i ostalih država ovog dijela Evrope. Zato očekujem da na predstojećem samitu Evropske unije - Zapadni Balkan ovog mjeseca snažno podrži i unapredi evropski put Bosne i Hercegovine.
Podržavam inicijativu koju je ovdje iznio predsjednik Pahor da se Bosni i Hercegovini dodijeli kandidatski status. Time bi međunarodna zajednica vratila dug prema BiH - kazao je Džaferović.
On očekuje i da će na sljedećem samitu NATO integracija BiH snažno podržati i napredovati.
- BiH podržava regionalnu saradnju. Želimo graditi dobre odnose sa susjedima, dijalogom rješavati otvorena pitanja, a ako to nije moguće, onda kroz institucije međunarodnog prava. Posvećenost regionalnoj saradnji potvrdili smo ulaskom na Zajedničko regionalno tržište u okviru Berlinskog procesa - naglasio je Džaferović.