Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Šefik Džaferović kazao je da mu je velika čast što je u Srebrenici dio veoma važnog projekta.

- Završetak radova na obnovi krova Fabrike akumulatora i prezentacija muzeja predstavljaju važne dogadjaje za memorijalnu kulturu. Prošlo je 26 godina od genocida, a rane su još otvorene. Nekada se stiče utisak da vrijeme ne prolazi jer bol ostaje ista - rekao je on.

{$galerijaFotografija}

Istakao je da je živih svjedoka genocida svake godine je sve manje. Sjećanje ne blijedi, ali, kako je naglasio, na koncu nestaje sa smrću ljudi koji su ga nosili duboko u sebi.

- Zato je od velike važnosti čuvati to sjećanje, koristeći se formama memorijalne kulture, kako bi i nove generacije, koje su rođene poslije rata, znale šta se desilo i iz toga izvlačile važne pouke za budućnost - rekao je on.

Konzerviranje sjećanja i pretvaranje u pamćenje

Dodao je kako ključnu ulogu u konzerviranju sjećanja na genocid i pretvaranje u pamćenje imaju institucije, navodeći da prije svega tu misli na Memorijalni centar Potočari, koji predstavlja krucijalnu instituciju kada je u pitanju kultura sjećanja.

Jednoga dana kada više ne bude dženaza, dodao je, sva će pažnja biti usmjerena ka Memorijalnom centru i onome što će on imati da ponudi.

- Država Bosna i Hercegovina stoji i uvijek će stajati iza Memorijalnog centra. Ova institucija funkcioniše, na temelju sredstava koje joj osigurava država i to ima izuzetan značaj. Istovremeno, Bosna i Hercegovina nije u prilici da još snažnije podrži rad Memorijalnog centra, zbog tereta dejtonske strukture, koju najbolje ilustrira činjenica da Vijeće ministara nije proglasilo 11. jul za Dan žalosti u Bosni i Hercegovini, jer su se tome protivili ministri iz entiteta Republika Srpska. Iako su nam ruke svezane, naša obaveza jeste da se nastavimo boriti i da nađemo načina, kako da, uprkos svim opstrukcijama, Memorijalni centar radi i razvija se - rekao je Džaferović.

Drugi izvor podrške su, kako je istakao, naši prijatelji iz cijelog svijeta, a tu prednjači Turska.

- Među najizdašnijim donatorima Memorijalnog centra jeste Republika Turska, što potvrđuje i današnji događaj. Zato se, u prisustvu zamjenika ministra kulture Republike Turske, želim zahvaliti na svemu što vlasti Republike Turske, na čelu sa predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, rade kada je u pitanju zaštita istine o genocidu u Srebrenici. Molim Vas da prenesete izraze moje zahvalnosti predsjedniku Republike Turske i turskom narodu. Krov koji prokišnjava godinama je bio simbol zapuštenosti Memorijalnog centra. Dosadašnja rukovodstva i zaposlenici dali su sve od sebe, ali za iskorak bila je potrebna jedna sveobuhvatna akcija - naglasio je Džaferović.

Konstatovao je kako nema sumnje da je kroz imenovanje novog rukovodstva, na čelu sa direktorom Emirom Suljagićem i predsjednikom Upravnog odbora Ševketom Hafizovićem, postignut potrebni zamah i sinergija, zahvaljujući kojoj su već napravljeni snažni koraci naprijed.

Predsjedavajući Memorijalnog centra Ševket Hafizović je naglasio kako se mora nastaviti borba protiv negiranja genocida.

- Ustrajni smo u tome da omogućimo priliku svakome ko je svjedočio genocidu da ispriča svoju priču. Memorijalni centar treba da bude centralna tačka o istraživanju genocida u svijetu. Turska i njen narod, projekti kroz koje nas podržavaju, imaju nemjerljiv doprinos u borbi protiv zaborava i na tome sam im neizmjerno zahvalan - rekao je Hafizović.

Mladi u RS-u žive u laži

Obratila se i Munira Šubašić, predsjednica Udruženja "Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa".

- Hvala vam što ste došli ovih dana kada je nama majkama najteže. Mi majke koje 26 godina tražimo istinu i čekamo pravdu mogu reći da smo uspjele. To je presuda Mladiću, Simatoviću i Stanišiću. Puno nam znači da se dokazalo da je Srbija odgovorna za rat u BiH, za genocid u BiH. Mladi u RS-u žive u laži, nisu im rekli pravu istinu - kazala je.

Moramo se boriti, dodala je,  da na ovim prostorima bude povjerenje da bi bilo i pomirenje.

- Dvadeset šest godina nije usvojen zakon o negiranju genocida. Zamolila bih sve one koji mogu da nam pomognu da dobijemo taj zakon, da i Bošnjakinje majke budu zaštićene. Želim se zahvaliti turskom narodu, našem predsjedniku Erdoganu, nemojte zaboraviti nas, nemojte zaboraviti sve ljude. Pomozite nam da rane zamlade i pomozite našoj djeci da stvaraju bolje sutra - kazala je.

Direktor Memorijalnog centra Emir Suljagić je kazao da Memorijalni centar danas ponovo ima krov nad glavom.

- Mi danas ponovo imamo krov nad glavom. Hvala Turskoj na podršci - rekao je on, navodeći kako je ovo danas skup prijatelja Memorijalnog centra koji rade sa Memorijalnim centrom Potočari.

- Mora se imati na umu da se preko puta ove zgrade nalazi mezarje, u kojem je ukopan svijet. Naš svijet, naši najmiliji. Definicija uspjeha je koliko dobro služimo njima koji su tamo i onima koji su iza njih ostali - rekao je Suljagić.

Programu su, između ostalih, prisustvovali i zamjenik ministra kulture i turizma Republike Turske Serdar Cam i ambasador Republike Turske u BiH Sadik Babur Girgin.

Susret sa braćom i sestrama iz BiH

Cam je istakao da želi prenijeti izraze saučešća koje je turski ministar kulture i turizma Nuri Ersoy uputio bosanskom narodu zbog bošnjačke braće ubijene u genocidu u Srebrenici 11. jula.

- Program predstavljanja projekta Memorijalnog centra u Potočarima, posvećenog žrtvama genocida u Srebrenici, pružio mi je priliku da se nakon dvije godine ponovo sretnem sa svojom braćom i sestrama iz BiH, za koje sam srcem vezan. Sutra, 11. jula, obilježit ćemo godišnjicu jednog od najtragičnijih dešavanja u našoj novijoj historiji - rekao je Cam.

Istakao je da je prije 26 godina, 11. jula 1995, u Srebrenici u masovnim egzekucijama, na najsvirepiji način, ubijeno 8.372 civila, koji su bili Bošnjaci muslimani.

- Prije toga, u Srebrenici su utočište pronašle na hiljade Bošnjaka, koji su, bježeći od genocida, tu došli misleći da je to 'Zaštićena zona UN-a'. Nažalost, UN nije uspio sačuvati svoju zaštićenu zonu, odnosno hiljade civila koji su se okupili u Srebrenici. Nedužni ljudi, koji su pobjegli u šume iznad Srebrenice, ubijani su u masovnim egzekucijama i bačeni su u masovne grobnice. Genocid u Srebrenici, kao najveća ljudska tragedija koja se desila u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, predstavlja duboku ranu, ne samo za bošnjački narod već za cijelo čovječanstvo. To je velika tamna mrlja na historiji čovječanstva - rekao je Cam i dodao:

- Danas je okončana prva faza projekta, koji ima za cilj pretvaranje Fabrike akumulatora, kao jednog od glavnih lokaliteta gdje je izvršen genocid, u Memorijalni centar posvećen žrtvama genocida. Prva faza je podrazumijevala rekonstrukciju krova na fabrici. Još uvijek traju radovi na projektovanju uređenja muzejskog prostora, uz intenciju da se izvorni prostor očuva - rekao je Cam.

I ambasador Girgin govorio je o strašnim zločinima i stradanjima kroz koja su prošli Srebreničani jula 1995. godine. Naglasio je da se to nikada ne smije zaboraviti, te da je turski narod uz narod Bosne i Hercegovine.

Tokom prezentacije projekta "Muzej sjećanja na žrtve genocida Srebrenica - Potočari" potpisan je i protokol o saradnji za projekat "Muzeja sjećanja na žrtve genocida".