Ponedjeljak, 23.05.2022.
FOTO: Damir Hodžić

Džaferović o "Muzeju genocida": Jednog dana kad više ne bude dženaza, ostat će Memorijalni centar

U kompleksu Memorijalnog centra Potočari upriličen je program povodom završetka prve faze projekta "Muzeja sjećanja na žrtve genocida" u okviru kojeg je renoviran krov na bivšoj Fabrici akumulatora, podržan od Turske agencije za saradnju i koordinaciju (TIKA).

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Šefik Džaferović kazao je da mu je velika čast što je u Srebrenici dio veoma važnog projekta.

- Završetak radova na obnovi krova Fabrike akumulatora i prezentacija muzeja predstavljaju važne dogadjaje za memorijalnu kulturu. Prošlo je 26 godina od genocida, a rane su još otvorene. Nekada se stiče utisak da vrijeme ne prolazi jer bol ostaje ista - rekao je on.

Istakao je da je živih svjedoka genocida svake godine je sve manje. Sjećanje ne blijedi, ali, kako je naglasio, na koncu nestaje sa smrću ljudi koji su ga nosili duboko u sebi.

- Zato je od velike važnosti čuvati to sjećanje, koristeći se formama memorijalne kulture, kako bi i nove generacije, koje su rođene poslije rata, znale šta se desilo i iz toga izvlačile važne pouke za budućnost - rekao je on.

Konzerviranje sjećanja i pretvaranje u pamćenje

Dodao je kako ključnu ulogu u konzerviranju sjećanja na genocid i pretvaranje u pamćenje imaju institucije, navodeći da prije svega tu misli na Memorijalni centar Potočari, koji predstavlja krucijalnu instituciju kada je u pitanju kultura sjećanja.

Jednoga dana kada više ne bude dženaza, dodao je, sva će pažnja biti usmjerena ka Memorijalnom centru i onome što će on imati da ponudi.

- Država Bosna i Hercegovina stoji i uvijek će stajati iza Memorijalnog centra. Ova institucija funkcioniše, na temelju sredstava koje joj osigurava država i to ima izuzetan značaj. Istovremeno, Bosna i Hercegovina nije u prilici da još snažnije podrži rad Memorijalnog centra, zbog tereta dejtonske strukture, koju najbolje ilustrira činjenica da Vijeće ministara nije proglasilo 11. jul za Dan žalosti u Bosni i Hercegovini, jer su se tome protivili ministri iz entiteta Republika Srpska. Iako su nam ruke svezane, naša obaveza jeste da se nastavimo boriti i da nađemo načina, kako da, uprkos svim opstrukcijama, Memorijalni centar radi i razvija se - rekao je Džaferović.

Drugi izvor podrške su, kako je istakao, naši prijatelji iz cijelog svijeta, a tu prednjači Turska.

- Među najizdašnijim donatorima Memorijalnog centra jeste Republika Turska, što potvrđuje i današnji događaj. Zato se, u prisustvu zamjenika ministra kulture Republike Turske, želim zahvaliti na svemu što vlasti Republike Turske, na čelu sa predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, rade kada je u pitanju zaštita istine o genocidu u Srebrenici. Molim Vas da prenesete izraze moje zahvalnosti predsjedniku Republike Turske i turskom narodu. Krov koji prokišnjava godinama je bio simbol zapuštenosti Memorijalnog centra. Dosadašnja rukovodstva i zaposlenici dali su sve od sebe, ali za iskorak bila je potrebna jedna sveobuhvatna akcija - naglasio je Džaferović.

Konstatovao je kako nema sumnje da je kroz imenovanje novog rukovodstva, na čelu sa direktorom Emirom Suljagićem i predsjednikom Upravnog odbora Ševketom Hafizovićem, postignut potrebni zamah i sinergija, zahvaljujući kojoj su već napravljeni snažni koraci naprijed.

Predsjedavajući Memorijalnog centra Ševket Hafizović je naglasio kako se mora nastaviti borba protiv negiranja genocida.

- Ustrajni smo u tome da omogućimo priliku svakome ko je svjedočio genocidu da ispriča svoju priču. Memorijalni centar treba da bude centralna tačka o istraživanju genocida u svijetu. Turska i njen narod, projekti kroz koje nas podržavaju, imaju nemjerljiv doprinos u borbi protiv zaborava i na tome sam im neizmjerno zahvalan - rekao je Hafizović.

Mladi u RS-u žive u laži

Obratila se i Munira Šubašić, predsjednica Udruženja "Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa".

- Hvala vam što ste došli ovih dana kada je nama majkama najteže. Mi majke koje 26 godina tražimo istinu i čekamo pravdu mogu reći da smo uspjele. To je presuda Mladiću, Simatoviću i Stanišiću. Puno nam znači da se dokazalo da je Srbija odgovorna za rat u BiH, za genocid u BiH. Mladi u RS-u žive u laži, nisu im rekli pravu istinu - kazala je.

Moramo se boriti, dodala je,  da na ovim prostorima bude povjerenje da bi bilo i pomirenje.

- Dvadeset šest godina nije usvojen zakon o negiranju genocida. Zamolila bih sve one koji mogu da nam pomognu da dobijemo taj zakon, da i Bošnjakinje majke budu zaštićene. Želim se zahvaliti turskom narodu, našem predsjedniku Erdoganu, nemojte zaboraviti nas, nemojte zaboraviti sve ljude. Pomozite nam da rane zamlade i pomozite našoj djeci da stvaraju bolje sutra - kazala je.

Direktor Memorijalnog centra Emir Suljagić je kazao da Memorijalni centar danas ponovo ima krov nad glavom.

- Mi danas ponovo imamo krov nad glavom. Hvala Turskoj na podršci - rekao je on, navodeći kako je ovo danas skup prijatelja Memorijalnog centra koji rade sa Memorijalnim centrom Potočari.

- Mora se imati na umu da se preko puta ove zgrade nalazi mezarje, u kojem je ukopan svijet. Naš svijet, naši najmiliji. Definicija uspjeha je koliko dobro služimo njima koji su tamo i onima koji su iza njih ostali - rekao je Suljagić.

Programu su, između ostalih, prisustvovali i zamjenik ministra kulture i turizma Republike Turske Serdar Cam i ambasador Republike Turske u BiH Sadik Babur Girgin.

Susret sa braćom i sestrama iz BiH

Cam je istakao da želi prenijeti izraze saučešća koje je turski ministar kulture i turizma Nuri Ersoy uputio bosanskom narodu zbog bošnjačke braće ubijene u genocidu u Srebrenici 11. jula.

- Program predstavljanja projekta Memorijalnog centra u Potočarima, posvećenog žrtvama genocida u Srebrenici, pružio mi je priliku da se nakon dvije godine ponovo sretnem sa svojom braćom i sestrama iz BiH, za koje sam srcem vezan. Sutra, 11. jula, obilježit ćemo godišnjicu jednog od najtragičnijih dešavanja u našoj novijoj historiji - rekao je Cam.

Istakao je da je prije 26 godina, 11. jula 1995, u Srebrenici u masovnim egzekucijama, na najsvirepiji način, ubijeno 8.372 civila, koji su bili Bošnjaci muslimani.

- Prije toga, u Srebrenici su utočište pronašle na hiljade Bošnjaka, koji su, bježeći od genocida, tu došli misleći da je to 'Zaštićena zona UN-a'. Nažalost, UN nije uspio sačuvati svoju zaštićenu zonu, odnosno hiljade civila koji su se okupili u Srebrenici. Nedužni ljudi, koji su pobjegli u šume iznad Srebrenice, ubijani su u masovnim egzekucijama i bačeni su u masovne grobnice. Genocid u Srebrenici, kao najveća ljudska tragedija koja se desila u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, predstavlja duboku ranu, ne samo za bošnjački narod već za cijelo čovječanstvo. To je velika tamna mrlja na historiji čovječanstva - rekao je Cam i dodao:

- Danas je okončana prva faza projekta, koji ima za cilj pretvaranje Fabrike akumulatora, kao jednog od glavnih lokaliteta gdje je izvršen genocid, u Memorijalni centar posvećen žrtvama genocida. Prva faza je podrazumijevala rekonstrukciju krova na fabrici. Još uvijek traju radovi na projektovanju uređenja muzejskog prostora, uz intenciju da se izvorni prostor očuva - rekao je Cam.

I ambasador Girgin govorio je o strašnim zločinima i stradanjima kroz koja su prošli Srebreničani jula 1995. godine. Naglasio je da se to nikada ne smije zaboraviti, te da je turski narod uz narod Bosne i Hercegovine.

Tokom prezentacije projekta "Muzej sjećanja na žrtve genocida Srebrenica - Potočari" potpisan je i protokol o saradnji za projekat "Muzeja sjećanja na žrtve genocida".

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter.
Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected].
Vezani tekstovi
Više iz kategorije
Najnovije Najčitanije Na vrh