- Čast mi je i zadovoljstvo prisustvovati ovome svečanom skupu. Zahvaljujem se organizatorima što su priredili ovakav događaj kako bi se obilježio jedan izuzetno značajan datum u historiji naše države. To pokazuje ozbiljnu svijest u promišljanju o državi i državnosti.

VEZANI TEKST - Asocijacija mladih SDA: Traže da se 29. august proglasi državnim praznikom - Danom Povelje Kulina bana

Povelja Kulina bana jedan je od najvažnijih dokumenata u hiljadugodišnjoj historiji Bosne i Hercegovine. Povelja kulina bana, kao međunarodni sporazum toga doba, neupitan je dokaz o državnosti naše zemlje; o tome da je ona imala samostalnost, svoju teritoriju, svoju vlast, zakone i odnose sa drugim državama. Drugim riječima, Bosna je već tada bila iznutra uređena i izvana priznata kao suverena država.

Historija pamti nestanak mnogih država

Historijski kontinuitet nije jedini, ali je izuzetno važan argument kada je u pitanju postojanje država. Da bi neka država postojala tako dug historijski period, čitav jedan milenij, za to moraju postojati dobri razlozi. Historija pamti nestanak mnogih država, koje su u pojedinim trenucima raspolagale sa većom vojnom, diplomatskom i drugom silom, pa su ipak nestale, a naša država je opstala.

Razloga za takvu žilavu, neuništivu opstojnost je zasigurno mnogo. Ono što je ključni razlog jeste što ova država nije samo parče zemlje na Balkanu, već ideja da različiti narodi mogu živjeti zajedno. Kao što ljudska naselja imaju mostove koji ih spajaju, tako i velike civilizacije imaju mjesta na kojima se međusobno susreću i upoznaju. Bosna i Hercegovina oduvijek je bila mjesto susreta različitih civilizacija, zemlja na granici svjetova koja inkorporira sve te različitosti, ujedno tvoreći i svoj, poseban identitet.

Kao takva, ova zemlja je oduvijek bila otvorena i prijateljski raspoložena prema ljudima iz drugih zemalja. O tome vjerno svjedoči i Povelja bana Kulina. Bosanski vladar ukazuje gostoprimstvo Dubrovčanima, garantuje im sigurnost, zaštitu i slobodu kretanja na području svoje države. Želja za dobrosusjedskim odnosima i međusobnim poštovanjem, kojom je prožeta Povelja Kulina bana, odvajdaka je predstavljala temeljnu značajku stava naše zemlje prema susjednim zemljama.

Kroz svoju dugu historiju, Bosna i Hercegovina je uvijek bila izvorište dobre volje i dobrih namjera, doprinoseći međunarodnoj ekonomskoj, kulturnoj i svakoj drugoj razmjeni. Svi najveći problemi sa kojima se naša zemlja suočavala, nikada nisu dolazili iznutra, već su uvijek stizali izvana, naročito iz pojedinih susjednih krajeva. Unatoč želji i dobroj namjeri srednjovjekovnih bosanskih vladara da žive u miru i međusobnom poštovanju sa susjednim državama, često su se morali suočavati sa žestokim nasrtajima upravo iz susjednih država, čiji je cilj uvijek bio isti: pokoriti ovu zemlju, uništiti njenu samostalnost i uništiti njen, kako su zavojevači isticali, heretički identitet.

Prošla su stoljeća, ali nažalost ti pritisci na ovu zemlju nisu prestali. Vidjeli smo kako izgledaju, u svome najgorem mogućem obliku, u periodu agresije na našu zemlju. Snažne su se sile urotile da unište ovu državu, ali nisu uspjeli, još jednom se pokazala na djelu žilava izdržljivost ove zemlje.

Vidimo i danas da te sile i dalje ne miruju. Nisu uspjele ostvariti svoje ciljeve otvorenom vojnom agresijom, pa sada pokušavaju iznaći neke druge načine. Pokušavaju čak, unatoč neupitnim dokazima kakav je Povelja Kulina bana, da negiraju istinu o hiljadugodišnjoj tradiciji ove zemlje, ali kao što ni ranije nisu uspjeli neće ni ubuduće. Naša je zadaća da to ne dopustimo.

Naša želja je da slijedimo isti onaj duh Povelje Kulina bana

Naša je ruka, jednako kao i u doba Kulina bana, pružena prema svim ljudima dobre volje i dobrih namjera. Naša želja je da slijedimo isti onaj duh Povelje Kulina bana, kako bismo gradili otvorenu državu, koja će sa susjednim kao i svim drugim državama imati snažnu ekonomsku, trgovinsku, kulturnu i svaku drugu razmjenu.

S obzirom da je ovo događaj koji organizira omladinska asocijacija, želim da u tom smislu i posebno naglasim sljedeće. Kulin ban je bio mlad čovjek kada je došao na mjesto bosanskog bana, a njegova vladavina je ostala zapamćena kao period stabilnosti i prosperiteta na koji je sve do danas ostalo sačuvano sjećanje u narodnom predanju, ali i dokumentima.

Mladi ljudi su temelj svakoga napretka i od najvećeg je značaja za jednu državu da razvija patriotski osjećaj kod mladih, između ostalog i kroz ovakva obilježavanja važnih historijskih datuma.

Uvjeren sam da ova država ima dovoljno resura da bude prosperitetna, i uvjeren sam da će u konačnici biti sigurna i uređena članica Evropske unije i NATO saveza. U ovome važnu ulogu imaju mladi koji nisu samo naša budućnost, već i naša sadašnjost. Mladi obrazovani ljudi trebaju preuzimati sve veću ulogu, planirati svoju budućnost ovdje i doprinijeti razvoju i jačanju bosanskohercegovačkog društva, poručio je Džaferović.