Iz tog ekološkog udruženja tvrde da je bez procjene uticaja na životnu sredinu hidro-energetskog postrojenja „MHE Hotovlje“ instalisane snage od 4,68 MW, teško predvidjeti realnu štetu na životnu sredinu koja bi nastupila izgradnjom i korištenjem ove hidroelektrane.

- Planirana lokacija nalazi se u posebno krhkom ekosistemu vodotoka gornje Neretve, za koji je Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS u svom mišljenju konstatovao da  još ranije planiran za zaštitu u kategoriji ‘Područja upravljanja staništem’, te je izuzetno važan za očuvanje - istakao je Redžib Skomorac, asistent na programu Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu.

Kako navode iz Aarhus centra u BiH, samo rješenje sadrži niz nelogičnosti.

- Iako je planirana MHE locirana u nenaseljenom području, te predstavlja postrojenje koje je tek nešto ispod praga za obaveznu provedbu studije uticaja, ipak smatramo da nije legitimno za očekivati da će imati zanemariv uticaj na životnu sredinu. Mnogi investitori u hidroelektrane instalisane snage ispod jednog megavata su dobili rješenja ovog ministarstva da su dužni izraditi studiju uticaja, pa zašto ne i ovaj - pita Nina Kreševljaković, pravna savjetnica Udruženja Aarhus centar u BiH.

Tužba se, kako navode u saopćenju, poziva na relevantne pravilnike, i to one odredbe koje jasno uređuju izuzetke u kojima se studija uticaja mora provesti bez obzira na veličinu postrojenja.

- Osim toga, pozivamo se na odredbe međunarodnog prava i zbog svega navedenog, nadamo se pravednom sudskom epilogu konkretnog slučaja – dodaju iz Centra za životnu sredinu.