Zahtjevi HDZ-a

Gdje Dragan Čović želi odvesti BiH: Prihvatanje HDZ-ovih uvjeta korak dalje od EU

Objavljeno: 16.10.2018. u 18:00 Autor: N. P.

Reforma izbornog zakonodavstva, onakva kakvu je zamišlja HDZBiH, suprotna je u odnosu na demokratske standarde i principe čije usvajanje i implementiranje podrazumijeva evropski put BiH

Prvo Izborni zakon, a zatim evropski put, ekonomska stabilnost i pravna sigurnost. Redoslijed je to prioriteta koje je Dragan Čović postavio pred potencijalne partnere za uspostavu vlasti. Bez obzira što pobrojani prioriteti s pravom nose taj status, ali ne baš tim redoslijedom, činjenica je da način na koji ih HDZBiH interpretira isključuju jedni druge.

Samo one koji bi pristali na "kompromis", kako u HDZ-u BiH nazivaju prihvatanje njihovih zahtjeva za izmjene Izbornog zakona BiH, ta stranka bi, precjenjujući svoje kapacitete i ulogu u formiranju vlasti, uzela u razmatranje za eventualne partnere. Čak i ako u obzir uzmemo hipotetičku situaciju da će pronaći takvog, što baš i nije izgledna mogućnost, vlast formirana na temelju HDZ-ovog prijedloga izmjena Izbornog zakona definitivno ne bi rezultirala napretkom BiH na evropskom putu. Naprotiv.

Reforma izbornog zakonodavstva, onakva kakvu je zamišlja HDZBiH, suprotna je u odnosu na demokratske standarde i principe čije usvajanje i implementiranje podrazumijeva evropski put BiH. Odnosi se to, prije svega, na način popunjavanja i strukturu Doma naroda Parlamenta FBiH, prema kojem bi pripadnicima određenih naroda u određenim kantonima bila uskraćena mogućnost biranja u to zakonodavno tijelo.

Osim što je prijedlog HDZ-a BiH protivan Ustavu FBiH, protivan je i evropskim demokratskim standardima koji eliminiraju mogućnost bilo kakve vrste diskriminacije, poput nemogućnosti svakog građanina da bira i bude biran. A upravo je to suština HDZ-ovih zahtjeva, prema kojima Hrvati i Bošnjaci iz nekoliko kantona ne bi imali priliku biti birani u Dom naroda Parlamenta FBiH te koji bi, kada govorimo o izboru članova Predsjedništva BiH, uveli dodatne etničke podjele i usložnile taj proces. Nekoliko mjeseci nakon što je HDZBiH u parlamentarnu proceduru uputio svoj prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, reagiralo je Vijeće za vanjske poslove Evropske unije (EU), usvojivši zaključak kojim se pozivaju vlasti u BiH da "ne poduzimaju nikakve zakonodavne ili političke korake kojim bi se otežala provedba presude Sejdić-Finci".

A HDZ-ov prijedlog rezultira upravo usložnjavanjem već složenog ustavnog uređenja i otežavanjem provedbe obavezujućih presuda Evropskog suda za ljudska prava. Da to nije subjektivna konstatacija domaćih protivnika HDZ-ovih rješenja za provedbu odluke Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, pokazao je i stav Venecijanske komisije kao savjetodavnog tijela Vijeća Evrope i kao referentne institucije za ocjenu ustavne i zakonske kompatibilnosti države koja ima aspiracije da postane članica EU-a.

Utvrđivanjem načina izbora članova Predsjedništva BiH po HDZ-ovim željama bi se gotovo onemogućila provedba presude "Sejdić-Finci", a prihvatanjem Čovićeve vizije strukture Doma naroda Parlamenta FBiH bi se otvorio prostor za hiljade novih tužbi diskriminiranih građana pred Evropskim sudom za ljudska prava. Svaka neprovedena presuda te institucije, a BiH je prikupila već četiri tog tipa, znači korak nazad na evropskom putu.

Uzimajući u obzir činjenicu da su ekonomska stabilnost i pravna sigurnost direktno uslovljene napretkom na putu ka članstvu u EU, zahtjev Dragana Čovića za formiranjem vlasti na temelju HDZ-ovih zahtjeva za izmjene izbornog zakonodavstva isključuje mogućnost realizacije prioriteta koje je predsjednik te stranke ocijenio kao takve i koji zaista jesu prioriteti svih građana BiH, a ne partikularni interesi jedne političke opcije. 

Izvor:   Faktor

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije