Akademija

Godišnjica smrti Alije Izetbegovića: "Imali smo velikog lidera koji je BiH učinio mnogo većom i značajnijom"

Objavljeno: 19.10.2019. u 21:42

Danas je vrlo važno govoriti o Aliji Izetbegoviću posebno sa ove vremenske distance kada vidimo njegov značaj za BiH, njegove političke ideje i njegovu filozofsku misao

FOTO: Damir Hodžić

Večeras je u Narodnom pozorištu u Sarajevu u organizaciji Muzeja "Alija Izetbegović“ održana akademija povodom 16. godišnjice smrti prvog predsjednika nezavisne RBiH Alije Izetbegovića.

Adnan Žiško, direktor Muzeja u svom obraćanju između ostalog je rekao: 

-Danas je vrlo važno govoriti o Aliji Izetbegoviću posebno sa ove vremenske distance kada vidimo njegov značaj za BiH, njegove političke ideje i njegovu filozofsku misao. Alija Izetbegović spada u posljednju generaciju svjetskih političara koji su imali poštovanje i na Istoku i na Zapadu. U Muzeju u stalnoj postavci imamo nagrade i priznanja iz SAD, Evrope, Azije i Afrike. Kada pogledamo BiH možemo reći da se radi o maloj zemlji sa malobrojnom populacijom. Međutim, kada pogledamo imena stotina ulica, parkova, škola, džamija koje se nalaze širom svijeta možemo vidjeti da smo imali velikog lidera koji je našu domovinu BiH učinio mnogo većom i značajnijom.Predsjednik Alija Izetbegović je sačuvao državu Bosnu i Hercegovinu u njenim povjesnim granicama. Vrijednosti na kojima počiva Evropa su vrijednosti kojima je težio i Alija Izetbegović, istakao je Žiško. 

Predsjednik Bošnjačke zajednice kulture “Preporod“ Sanjin Kodrić je istakao kako je Alija Izetbegović još za života postao historija, a da je njegovo ime prerastalo u simbol.

-Taj jedan ljudski život, taj jedan ljudski vijek, kao i da nije bio samo život jednog čovjeka, samo jednog iz cijelog ovog naroda, već kao da se u to jedno vremenski ograničeno ljudsko življenje u metaforičkom smislu naselila historijska sudbina čitavog tog naroda, historijska sudbina Bosne i Bošnjaka. Jer, nije li historija i Bosne i Bošnjaka upravo jedno golemo, stoljećima dugo nastojanje da se ostane i opstane ovdje, u svojoj zemlji, u svojem biću, u onome gdje jesi i što jesi, historija i progona i tamničenja, ili historija uskraćivanja i zabranjivanja, historija borbe i osvajanja slobode, i historija njezina ponovnog gubljenja, i ponovnog njezina osvajanja, historija uvijek nekih novih nesreća i padova, i historija uvijek nekih novih uzdizanja i kretanja naprijed, uprkos svemu-kazao je Kodrić.

Ističući kako je Izetbegović bio tipični čovjek Bosne, Kodrić je kazao da nije slučajno što je njegov usud bio taj da su se u njegovu vlastitom životu simbolički reflektirali neki od ključnih aspekata historijske sudbine Bosne i Bošnjaka.

-I danas rado spominjemo davnog, pradavnog bana Kulina i to baš zato što u Bosni, našoj domovini, toj malehnoj zemlji na raskršću svjetova, gotovo nikad nisu lahka i lagodna vremena niti vremena bez izazova i iskušenja, ili su ta vremena uvijek rijetka i uvijek kratka. U takvoj Bosni rastao je i oblikovao se i Alija Izetbegović, u takvoj Bosni stjecao je iskustvo i mudrost života, iz takve Bosne motrio je i razumijevao život i svijet oko sebe, i, konačno, kao državnik vodio je baš takvu Bosnu, nastojeći sačuvati i njezin vlastiti život, njezino daljnje povijesno-državno postojanje i živote njezinih ljudi. Takva Bosna gradila je i suštinski odredila Aliju Izetbegovića, i baš takvu Bosnu mislio je i promišljao Alija Izetbegović i sve to ostavio je i u svojem djelovanju, u svojem bosanskom državničkom djelu, ali i u svojim tekstualnim tragovima mislioca i mudraca Bosne- kazao je Kodrić.

Glumac Emir Hadžihafizbegović se u obraćanju prisjetio trenutaka koje je provodio u društvu Alije Izetbegovića te je kazao da se tek nakon vremenske distance može shvatiti privilegija koju čovjek ima time što je poznavao ličnost poput Izetbegovića.

-Izetbegović je bio čovjek, ako ga dobro slušate, a privilegija je to bila, koji je imao tu melečku auru i uvijek me impresionirala njegova univerzalna misao- kazao je Hadžihafizbegović.

Izetbegovićev narativ o Bosni je Hadžihafizbegović uporedio s bolju nad Latinskom Amerikom koju je u svojom narativu imao dobitnik Nobelove nagrade za 1982. godinu Gabriel Markes.

 -Ja imam osjećaj da je Izetbgović sve te govore pisao, a da ih je Markes samo čitao- kazao je Hadžihafizbegović.

Hadžihafizbegović je kazao da je od Izetbegovića, između ostalog, naučio da se Bosnom ne vlada, već da se ona voli, zatim da je optimizam zdravlje duše, a da čovjeka nikada ne smije napustiti nada, jer bez nade čovjek možda živi, ali ne postoji.

U umjetničkom dijelu programa nastupio je hor Pantanima, a glumci Mirza Mušija i Aldin Omerović su čitali odlomke iz djela Alije Izetbegovića i monodrame “Bukagije“.

Akademiji su prisustvovali članovi porodice Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bakir Izetbegović sa suprugom Sebijom, kćerke Lejla Akšamija i Sabina Berberović, član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, te drugi zvaničnici, predstavnici vjerskih i diplomatskih zajednica, kao i veliki broj građana.

Foto: Damir Hodžić

Izvor:   Faktor/Anadolija

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije