Gostujući u emisiji Istraga, sarajevski advokat Alen Nakić pojasnio je kako radnje koje su u BiH okarakterisane kao prekršaji u zemljama našeg susjedstva i zemljama EU-a su krivična djela.

Kao primjer je naveo Hrvatsku koja u svom Kaznenom zakonu ima krivično djelo propisano članom 226. - Obijesna vožnja u cestovnom prometu.

VEZANI TEKST - Lendo: Pogibija Azre Spahić je posljednji alarm

Kod nas nema tog krivičnog djela, nažalost, nema, a ono glasi: "Sudionik u cestovnom prometu koji iz obijesti teško krši propise o sigurnosti prometa vozeći u stanju nesposobnosti za vožnju izazvanoj trošenjem alkohola uz koncentraciju od najmanje 1,50 g/kg alkohola u krvi, ili droge ili psihoaktivnih lijekova, ili vozeći u zabranjenom smjeru, ili pretječući na nepreglednom mjestu kolonu vozila, ili vozeći brzinom koja prelazi pedeset km/h iznad dopuštene u naseljenom mjestu ili području s naznačenim ograničenjem brzine, izazove opasnost za život ili tijelo ljudi, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine".

Komisija za saobraćaj i komunikacije Zastupničkog doma PSBiH nedavno je održala tematsku sjednicu o sigurnosti saobraćaja te je, između ostalog, razmatrala i ovaj prijedlog.

Član ove komisije Jasmin Emrić kazao je za Faktor da se, među ostalim, razmatrao i tzv. švicarski model gdje se nesavjesnim vozačima koji više puta ponavljaju prekršaje oduzima vozilo.

- Bilo je dosta diskusije kako to sve reguilirati i provoditi. Razmatrat će se i opcija da se u Krivični zakon uvedu drastični prekršaji za one koji prekršaje ponavljaju i za koje se definitivno utvrdi da su nesavjesni vozači, odnosno prijetnja na cestama. Za takve će se uvesti kaznena mjera zavora – govori nam Emrić.

Naglašava da je bilo prijedloga da se izradi potpuno novi zakon, a da se s tim hitno izvrše izmjene i dopune Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH kako bi se prije svega omogućila naplata nenaplaćenih novčanih kazni za prekršaje.

VEZANI TEKST - Studenti medicine pisali Vladi KS nakon pogibije doktorice Azre Spahić, traže strožije kažnjavanje bahatih vozača

- Oko toga se dosta razgovaralo, bili su predstavnici svih nivoa vlasti i svi su saglasni da se moraju raditi izmjene i dopune ovog zakona, iako za to postoji inicijativa još od 2017. i ona je "išla" prema resornom Ministarstvu prometa i komunikacija, međutim Ministarstvo nije ništa uradilo po tom pitanju – kaže Emrić.

Kako je naglasio, svi konkretni prijedlozi će biti pretočeni u set zaključaka koji će komisija usvojiti na narednoj sjednici i uputiti prema nadležnim institucijama, prije svega Vijeću ministara i Ministarstvu za promet i komunikacije.

- Kompleksan je posao - zaključio je Jasmin Emrić.