Kada su ronioci Mađarske inžinjerije iz sastava Multinacionalne divizije Jugoistok iz sastava SFOR-a 29. septembra 1997. godine ritualno izvadili prvi kamen luka Starog mosta iz Neretve uz prisustvo visokih međunarodnih i domaćih dužnosnika, kao i impozantnog broja Mostaraca svih uzrasta, te ga simbolično predali francuskim inžinjercima koji su ga pomoću snažne dizalice prenijeli na platformu, svima je bilo jasno da se san o ponovnom građenju "čudesnog svoda" pretvara u javu.

Stari most, grandiozno djelo neimara Hajrudina, 9. novembra 1993. barbarski je srušen projektilima HVO-a, a prije 15 godina, na današnji dan, ponovo je premostio Neretvu.

{$galerijaFotografija}

Obnova Starog Mosta, remek-djela orijentalne arhitekture iz 16. stoljeća i jednog od najvrednijih kulturno-historijskih spomenika u svijetu koji se nalazi pod zaštitom UNESCO-a, trajala je zajedno s pripremama gotovo sedam godina.

Kako kaže direktni učesnik procesa obnove Starog mosta, dipl.ing. arh. Esad Humo, čovjek koji je od svoga djetinjstva pa do današnjeg dana čvrsto vezan za most, on je uvijek bio i ostao simbol. Početak njegove obnove bio je veliki poduhvat, jer je Svjetska banka po prvi put u svojoj historiji, odobrila kredit za kulturnu baštinu, tako da je ovo i za njih bio pilot-projekat.

Posebne emocije

- Dolaskom rata ostao je jedina fizička veza, no osim toga i bogatog historijskog značaja, on je nama uvijek bio simbol- ističe ovaj Mostarac, koji se može pohvaliti brojim vezama s bijelim lukom, od one da se vinuo kao mladić s njega u hladnu Neretvu, do učestvovanja u procesu njegovog "izranjanja".

Iako ovaj dugogodišnji ronilac svojim rukama nije izronio ostatke mosta iz smaragdne ljepotice, jer je taj posao pripao Mađarima, pažljivo je pratio svaki izronjeni kamen, i s posebnim emocijama proživljavao njegovo izranjanje.

- Nismo mi imali kapacitet da bilo sta ozbiljno uradimo, nismo imali snagu, pa je posao pripao Mađarima - priča Humo.

Ističe kako je sve pokrenuo snimak osnivača ronilačkog kluba u Mostaru, arhitekta i političara Zijada Demirovića. To je prvi snimak ostataka Starog mosta, snimljen mnogo prije početka cijele priče oko obnove. Kada je priča trebala da se uozbilji, formirana je Agencije za izgradnju Staroga mosta i obnove kulturne baštine Mostara (PCU). Za direktora Agencije imenovan je Humo, a za njegovog zamjenika Tihomir Rozić.

Humo je u pripremnim aktivnostima dao znatan doprinos obnovi. Tadašnji gradonačelnik Mostara Safet Oručević se grčevito borio da se u proces obnove uključi sto vise nacija i asocijacija za očuvanje graditeljskog nasljeđa. Povoljniji vjetrovi počeli su da pušu kada se oglasio UNESCO i Svjetska banka.

- Kao direktor PCU zajedno sa gradonačelnikom Safetom Oručevićem i dogradonačelnikom Ivanom Prskalom idem u Washington na pregovore sa Svjetskom bankom - nastavlja Humo.

Kada se krenulo s vađenjem kamena iz korita rijeke Neretve, plan je bio da se na površinu izvadi sve do posljednjeg odlomka koji će eksperti pregledati i dati stručnu ocjenu njegove kvalitete i mjesta koje mu je pripadalo. Raduje činjenica da je iz kamenoloma Mukosa izvađena dovoljna količina tenelije.

- Stari most je napravljen iz istog kamenoloma iz kojeg je napravljen i prije preko 450 godina, i to je simbolika. Postojala su dva zapisa uklesana na kamenu, jedan smo pronašli a drugi koji govori o graditeljima i vremenu gradnje, nismo uspjeli pronaći. Prebrali smo mnogo kamenja, ali uzalud. Možda ga nekada nađemo - naglašava Humo.

Krenulo se i s prvim radovima na pripremi kamena tenelije za luk mosta iz obližnjeg kamenoloma Mukoša. Trebalo je pripremiti 1.088 kamenih blokova. Svaki blok imao je svoj broj, pločicu po kojoj se vidi gdje u projektu ima svoju poziciju. Osim toga, svaki je kamen bio izrezan tako da na sebi ima "mesa" po tri centimetra sa svake strane, da bi ga klesari mogli ručno obraditi te ga dovesti u konačnu formu za ugradnju.

Prisjetio se Humo i trenutka rušenja simbola, koji je bio katastrofalan za sve one koji ga vole.

- Nije on vojnički bio strašan udarac, koliko emocionalno. To je bio jedan emotivni i politički napad na nas, da se prekinu veze, ako su ostale, koje bi pomogle rehabilitaciji naših odnosa. Taj povratak kamena i pravljenja mosta je naš prkos i ponos ideologiji koja je na kraju i dobila svoj epilog na sudu. To je bila naša pobjeda nad jednom ideologijom. On se vratio u punom svom sjaju da prkosi i vremenu i ljudima. Stari most je i dan-danas u tom smislu ponos - ističe Humo.

Izložba kao mirovna misija

Humo je kasnije bio angažovan i na promociji projekta. Bio je jedan od zaduženih za izložbu o Starom mostu u Mostaru sa željom da postavkama u gradovima širom svijeta prezentuje bogatu građu o ovom vrhunskom graditeljskom djelu oko čije rekonstrukcije su se okupili World bank, UNESCO, Francuska, Holandija, Turska, Hrvatska, Italija, Banka za razvoj Vijeća Evrope, Grad Mostar i druge institucije, ustanove i asocijacije.

Izložba je bila u funkciji mirovne misije jer je glavna intencija organizatora bila da stvara pretpostavke za trajan mir i da razvija ideju povezivanja naroda sa prostora Jugoistočne Evrope, posebno onih koji su bili u sukobu tokom proteklog rata.

Izložba je prezentovana u Beču, Zagrebu, Beogradu, Atini, Istanbulu i Sarajevu.