open-navfaktor-logo
search
Nakon Puhala i Žbanić
I on se oglasio: Jasminko Halilović kaže "broj od 1.601 ubijene djece nema potvrdu"
Temi problematiziranja broja djece ubijene u opkoljenom Sarajevu tokom srbočetničke agresije na Bosnu i Hercegovinu u peridu '92 - '93, koju je pokrenuo politički analitičar, psiholog i bivši pripadnik za genocid osuđene Vojske Republike Srpske Srđan Puhalo, pridružila mu se i rediteljica Jamsila Žbanić. I njoj je pitanje broja ubijene djece problematično. Javio se i Jasminko Halilović, direktor privatnog Muzeja ratnog djetinjstva. 
12.05.2022. u 11:23
get url
text

Kako je naveo Halilović, broj ubijene djece teška je i bolna tema s kojom se "trebalo suočiti davno". On nije mislio pisati o ovoj temi, navodi, no, odlučio se na ovaj korak zbog "novinara koji su mu slali upite i onih koji bi mogli pomisliti da pošalju".

- Neću vam ja govoriti istinu o broju djece ubijene u opkoljenom Sarajevu, pa da botovi meni pišu da sam izdajnik kao što sad pišu Jasmili Žbanić. Prije tačno 10 godina, jos 2012. godine, objavio sam tekst "Stvarni broj ubijene djece" na Radio Sarajevu, jer sam u toku istrazivanja za knjigu "Djetinjstvo u ratu" shvatio da za broj 1.601 nema apsolutno nikakve potvrde. Mislim da je to bilo prvi put da je neko javno govorio o tome. Napali su me tada dežurni historičari i stručnjaci (preteče današnjih stranačkih botova) da to ipak nije nešto čime ja treba da se bavim (ja se s tim i slažem, bavio sam se jer oni nisu radili svoj posao, a evo nisu ga radili ni ovih 10 godina, i ne rade ga ni danas) - navodi on i dodaje:

- Tekst je u međuvremenu nestao sa portala Radio Sarajeva (?). Bilo ko ko se ikad ozbiljnije bavio istraživanjem opsade Sarajeva zna da taj broj nema veze sa istinom i da za njeg jednostavno nema pokrića. Jedini ko me tad nazvao da mi se zahvali za tekst i što pokrećem tu temu bio je Jovan Divjak. Njemu je bilo stalo da se utvrdi istina. Ali nažalost, onima koji su vladali Sarajevom iza rata utvrđivanje istine i činjenica nije bilo važno. Bilo je važno razvlačiti ovaj broj, i medijima i političarima, slikati se sa cvijećem na godišnjice, skupljati jeftine poene manipulirajući onim sto ljude najviše boli. Dvadeset i šest godina od kraja opsade nije napravljen Muzej opsade u Sarajevu. Valjda nije bilo para. Ali evo ima milion za nekakav Muzej obrazovanja u ratu, jer je nekom palo na pamet da se igra muzeja bez ikakve strategije i plana. Ima svake godine 1,3 miliona KM za Institut za istraživanje zločina u Kantonu Sarajevo. To je 33,8 miliona KM za 26 godina.

On podsjeća da je na ovu temu objavljena i knjiga, te ističe kako "nisu imali hrabrosti" da javnost kontinuirano nastave izvještavati o rezultatima istraživanja, te da iz javnog prostora eliminišu "ovaj netačni broj 1.601".

- Njima se javite, oni neka vam daju odgovore. Neka napokon preuzmu odgovornost za istinu, i neka prestanu lagati kako je o ovoj temi svjesno lagao njihov bivši direktor, iz razloga koje nikad necu shvatiti, po nalogu onih čije razloge također nikad neću shvatiti - poručio je on, te dodao:

- Po mom mišljenju, a kako pokazuju i drugi masovni zločini, nije realno očekivati da se utvrdi tačan broj ljudi/djece ubijene tokom opsade Sarajeva. Taj broj uvijek može biti dopunjen novim imenom, novom informacijom. Postoje poginuli iza kojih nije ostao niko, čiju smrt gotovo niko da nije zabilježio. Ali to ne znači da taj broj moze odstupati stotinama. Treba imati broj "dosad precizno utvrđenih žrtava", za koji se podrazumijeva da može biti veći, ali nikako ne može biti manji.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.