Zdravstveni radnici u Kantonu Sarajevo, tačnije, članovi Sindikata radnika zaposlenih u zdravstvu su od 2. septembra u generalnom štrajku, s tim da građanima pružaju dio zdravstvenih usluga, odnosno, hitnim slučajevima. Iako ne rade u punom kapacitetu, svi sve vrijeme dobijaju pune plaće.

Podsjećamo, zdravstveni radnici, uglavnom medicinsko osoblje u 17 zdravstvenih ustanova, ali i ima ljekara, štrajkuju jer smatraju da su nedovoljno plaćeni za svoj rad. Sadašnje pune plaće medicinskih sestara su od 1.017 KM do 1.500 KM, koliko ima medicinska sestra pred penziju. Topli obrok po danu iznosi oko devet KM.  

Hitnost slučaja određuje medicinska sestra 

U Javnoj ustanovi Dom zdravlja Kantona Sarajevo (DZKS) smo upitali ko određuje šta su hitni slučajevi.

- Hitne slučajeve određuje struka, a prva karika u tome je medicinska sestra ili tehničar. To je prvi kontakt sa pacijentom gdje medicinska sestra na osnovu opisa stanja pacijenta čini trijažu i preusmjerava prema doktoru, a dalje doktor određuje stepen hitnosti - rekao nam je Arman Šarkić, portparol JU DZKS.

Pričali smo i sa građanima.

- Neka svako traži svoja prava, i treba, ali ne bismo trebalo mi građani da ispaštamo zbog toga. Ja sam dijabetičar. U jednom momentu se nisam osjećao dobro i kada sam izmjerio šećer u krvi, aparat je pokazao 30! Jedva sam došao do ambulante da bi mi tamo medicinska sestra kazala kako ja nisam hitan slučaj. Nisam imao snage da se raspravljam i vratio sam se kući, a trebalo je da me odmah upute dalje, pa čak i u bolnicu. Ko ima novac, ide privatniku i spašava se, a ko nema, teško njemu - priča nam stariji Sarajlija.

Zatražili smo Šarkićev komentar.

- Ukoliko postoji slučaj da je nekome šećer 30, a medicinska sestra mu kaže da nije prioritet, to je bitno da se evidentira. Mi imamo i službe i komisije koje se bave tim, i jasno je ko dan da šećer koji je 30 je nešto što je urgentno stanje. Znači, sve ono što može ugroziti zdravlje pacijenta, opću sliku organizma, smatra se hitnim - govori nam Šarkić.

Upitali smo kome da se obrate pacijenti u takvim situacijama.

- U takvim prilikama postoje šefovi službi i direktori domova zdravlja u kojima se to dogodilo. Ukoliko se dogodi da ne može uspostaviti pravovremeni kontakt sa sestrom ili ljekarom, ima odgovorni iz službe, on prima funkcionalni dodatak za te stvari, ima direktor doma zdravlja. Dakle, postoje ljudi koji su na neki način i plaćeni, imaju funkcionalni dodatak, prema tome kod takvih stvari se očekuje da reaguju - rekao nam je Šarkić.

Odgovorajući na pitanje da li su imali pritužbe građana, Šarkić kaže da ih nije bilo.

- Za ovo vrijeme koliko štrajk traje, a traje zaista dugo, mi nismo zaista imali pritužbi. Ja moram biti ponosan na činjenicu da nam se ništa nije potkralo ispod radara i trijaže da bi završilo sa fatalnim posljedicama. Ne znam da je ijedan štrajk u javnosti imao ovoliku podršku u smislu razumijevanja građana. Zaista se zahvaljujemo pacijentima. Ali s druge strane, mi nemamo luksuz kao druge firme kada štrajkuju, da stavimo katanac, i da ne radimo. To ne može. Ovaj štrajk je imao reduciranu formu prvi mjesec koja je poslije bila sve više nego reducirana - priča Šarkić i dodaje:

- Prvo se vraćam na sporazum o utvrđivanju usluga za vrijeme štrajka koji je potpisan između menadžmenta i štrajkačkih odbora. Dakle, taj sporazum je tolika širina pružanja usluga. Svi ispod 16 godina su imali svaku vrstu usluge, hronični bolesnici su neupitni, teška oboljenja poput onkoloških, ratni vojni invalidi, civilne žrtve rata. Tvrdim da niti jedan dan štrajka nije bio toliko reduciran da se to moglo osjetiti u pružanju zdravstvene usluge - rekao nam je Šarkić.

Reagenasa ne nedostaje 

Iako su se našoj redakciji obraćali građani tvrdeći da ne mogu u pojedinim domovima zdravlja izvaditi željezo jer im je rečeno da nema reagenasa, Šarkić tvrdi da reagenasa ne nedostaje.

- Reagenasa ima. Imamo kontinuirano snabdijevanje već izvjesno vrijeme, sigurno već godinu. Nikakvih problema nema što se tiče željeza. Niti u jednom momentu nije bilo deficita reagensa, već je planirano i za tekuću godinu kako nikada ne bismo imali krizu koja je bila prije nekih godinu i po - kaže.

Upitali smo da li su zdravstvenim radnicima u štrajku sve ovo vrijeme uredno isplaćivane plaće.

- Da. Plaće su isplaćivane sve vrijeme. Naime, štrajk je oblik borbe. Plaće su isplaćivane jer nije se desilo da nije niko radio. Ovdje ne mogu reći da se radilo punim kapacitetom, ali radilo se u jednoj visoko frekventnoj formi i srednji kadar i ljekari. Prema tome, mislim da nema niti jedan objektivan razlog da se plaće uskrate ili ne isplate, pogotovo ako se radi o štrajku, legitimnom obliku borbe za uskraćena radnička prava. Nije bilo govora o obustavljanju plaća - rekao nam je Šarkić.