- Socijalne, etičke, političke, antropološke, filozofske implikacije genocida u Prijedoru, koga je nauka dokazala, jesu toliko raznovrsne i nepresušne da o njima treba pisati što više novih i novih tekstova i uklapati ih u kontekst realnih zbivanja. Jer genocid u Prijedoru nije historijska tema ni tema historije. Naprotiv, čitava ljudska posebno evropska, i osobito balkanska budućnost mora biti prinuđena da sebe odredi prema zločinu genocida u Prijedoru. A to određenje ljudske i civlilizacijske budućnosti uime istine i pravde, ne osvete, nemoguće je bez proglašenja logora Omarska, simbola svih patnji, mučenja i ubistava, svih koncentracionih logora smrti u agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu, zaštićenim nacionalnim, državnim spomenikom - navodi u saopćenju IGK.

U Institutu su uvjereni da će novi visoki predstavnik u BiH preduzeti konkretne mjere u zaštiti prava žrtava.

- Niko nema pravo da žrtvama i svjedocima genocida zabranjuje sjećanje na zločin, pravo na istinu i pravdu. Dok se ne ispoštuje pravedna borba žrtava i svjedoka genocida, nema pomirenja i sretnije zajedničke budućnosti svih građana Prijedora. Ponižavanje žrtava genocida je nastavak genocida - saopćio je IGK.