- Pohvalno, nema šta - kažu u Sindikatu zdravstva Javne ustanove Dom zdravlja KS, ali i pitaju Edina Fortu, premijera, i Harisa Vranića, ministra zdravstva, "ko će raditi sa tim ljekarima".

Nema sistemskog rješenja

- JU Dom zdravlja KS je zaključno sa 31. majom prošle godine ostala bez 127 ugovora o radu, među kojima je veliki broj medicinskih sestara, tehničara, vozača, radnica na održavanju higijene..., ali i 44-45 ljekara. Sada Dom zdravlja dobija 27 doktora medicine, ali i dalje ćemo muku mučiti sa nedostatkom pulmologa, pedijatara, specijalista fizikalne midicine i rehabilitacije... - navodi Jasmin Avdović, predsjednika Sindikata zdravstva JU Dom zdravlja KS.

Jasmin Avdović

Prema njegovim riječima "u Kantonu Sarajevo trenutno samo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nedostaje više od 200 osoba zdravstvenog kadra sa srednjom i višom stručnom spremom u odnosu na prosjek kojeg imaju evropske zemlje na 100.000 stanovnika".

- U našim normativima za primarnu zdravstvenu zaštitu piše da se jedan tim porodične medicine sastoji od jednog ljekara i dvije medicinske sestre na 1.800 osiguranika. Po tome, mi se već susrećemo sa manjkom medicinskih sestara i tehničara, pa s razlogom pitamo - ko će raditi sa tih 27 doktora medicine koje zapošljavate na sestrinskim uslugama koje doktori proizvode?! Takva je situacija da imamo hronični nedostatak medicinskih sestara, a one koje rade moraju pokrivati dva radna mjesta istovremeno - ističe Avdović.

Kaže kako ovoj zdravstvenoj ustanovi nedostaje i inžinjera medicinsko-laboratorijske dijagnostike, laboratorijskih tehničara, radioloških inžinjera, koji su proteklih mjeseci, zbog COVID-19, dnevno imali i po 170 ekspozicija, a limit je oko 40, stomatoloških sestara, vozača, radnica na održavanju higijene...

- Prošlog mjeseca izgubili smo 19 higijeničarki. Radile su po ugovorima na tri mjeseca ili godinu, ugovori su istekli, nisu produženi jer za to treba saglasnost Vlade KS. JU Dom zdravlja KS to ne može finansirati iz svojih sredstava jer se naša ustanova samofinansira samo jedan posto. Osim njih, ostali smo i bez devet medicinskih sestara i tehničara općeg i pedijatrijskog smjera. Dakle, naš problem je što sistemski ne rješavamo problem nedostatka zdravstvenog kadra, nego tražimo način da "rupe začepimo" tek kad one nastanu - naglašava Avdović.

No direktor JU Dom zdravlja KS doc. dr. Abel Baltić kaže kako je u ovoj zdravstvenoj ustanovi najveći nedostatak upravo ljekara, a razlog je, dodaje, "što je veliki broj njih u prethodnom periodu otišao u penziju".

Doc. dr. Abel Baltić

- Nedostaju nam specijalisti, pa jedan dio ljekara moramo poslati na specijalizaciju kako taj broj u narednom periodu ne bi bio još veći. Naravno, da bi ljekari otišli na specijalizaciju, neko mora zauzeti njihova radna mjesta, pa ovih 27 opće medicine, za koje smo dobili odobrenje, popunit će ta radna mjesta. Novac za njih je odavno osiguran, a to znači da to nisu nova radna mjesta nego ona upražnjena odlaskom jednih u penziju, a drugih na specijalizaciju - objašnjava Baltić.

Koliko ih se javilo na konkurs

Podsjetimo, početkom godine, u jeku pandemije izazvane koronavirusom, kada je potreba za ovim profilom ljekara bila izuzetno izražena, Haris Vranić, ministar zdravstva KS, poslao je u penziju pet pulmologa, što je trećina od ukupnog broja tih specijalista u ovoj zdrastvenoj ustanovi.

Dodatni problem je što već duže vrijeme tog zdravstvenog kadra nema na tržištu rada, a prva tri pulmologa sa specijalizacije trebala bi se vratiti tek naredne godine.

Krajem prošlog mjeseca JU Dom zdravlja KS raspisala je konkurs za prijem u radni odnos deset ljekara porodične medicine, pet pulmologa i tri pedijatra.

Baltić kaže kako se javio po jedan ljekar specijalista za radna mjesta pulmologa i pedijatra.

Kao drugi najveći nedostatak radnika u ovoj ustanovi Baltić izdvaja radnike na održavanju higijene. Kaže "kako je dobio obećanja iz Vlade KS da će se raditi i na tom pitanju te da je Upravni odbor Zavoda zdravstvenog osiguranja KS pronašao sredstva i za rješavanje tog problema".

- Što se tiče ostalog kadra, i njih nedostaje, ali broj nije tako veliki da bi proces rada bio doveden u pitanje. Što se konkretno tiče medicinskih sestara njih je puno manje otišlo ako taj broj poredimo sa brojem odlaska ljekara. Naravno, i njih je manjak, pogotovo ako pričamo o evropskim standardima, ali moramo uzeti u obzir gdje živimo, naš standard i platežna moć drugačiji su od onih u evropskim zemljama - istakao je Baltić.