U toku ovog ljeta bihaćki aerodrom, koji je u izgradnji, trebao bi da dobije prve konture budućeg konačnog izgleda. Uskoro bi trebala da bude izgrađena testna dionica poletno-sletne piste, u dužini od 300 metara, kazao nam je direktor Aerodroma Elvedin Sedić.

Prema njegovim riječima, nedavno je okončana procedura javne nabavke za igradnju testne dionice u okviru koje je izabrana firma Eurtoasfalt kao najbolji ponuđač. Vrijednost izgradnje ove dionice je dva miliona maraka, sa uračunatim PDV-om. Novac u iznosu od 3,5 miliona KM je osiguran iz budžeta FBiH.

- Rok za igradnju testne piste je 45 dana. Čekali smo da odluka Vlade FBiH o dodjeli novca iz budžeta bude i formalno usvojena, kako bismo potpisali ugovor sa resornim ministarstvom. Taj ugovor ćemo potpisati iduće sedmice i nakon toga možemo potpisati ugovor sa izvođačem. Odmah po potpisivanju ugovora sa izvođačem radova počinje teći rok za gradnju, tako da očekujem da sve bude gotovo u toku ove građevinske sezone – kazao nam je Sedić.

{$galerijaFotografija}

Razlog zbog kojeg je donesena odluka da se prvo gradi testni dio piste je što se u toku priprema došlo do podataka da je te radove moguće izvesti na dva načina, a razlika u njihovoj vrijednosti iznosi oko 10 miliona KM.

- Jeftinija varijanta je jedan moderan način izgradnje piste koji je korišten i prilikom gradnje piste na aerodromu u Berlinu. Pokazalo se, po proračunima, da će zadovoljiti sve tehničke karakteristike i svojstva koja i mi tražimo u pogledu nosivosti piste i njenih drugih svojstava. Zbog toga smo se odlučili za izgradnju testne dionice, kako bi u praksi potvrdili proračune iz teoretskog dijela i tako bismo dobili povratnu informaciju da li možemo graditi pistu na taj način. U svakom slučaju, izgrađena testna dionica će se koristiti kasnije kada bude izgrađena cijela pista, bez obzira na to za koji način gradnje ćemo se naknadno odlučiti, tako da investirani novac neće biti bačen uzalud – naglasio je Sedić.

Do sada je Aerodromu u Bihaću iz budžeta dodijeljeno ukupno osam miliona KM, uključujući i iznos odobren ove godine.

- Od tih osam miliona dva miliona idu za izgradnju testne dionice, a milion i po idu za eksproprijaciju zemljišta. Ranije su još dva miliona iskorištena za eksprorijaciju zemljišta, dok su još dva miliona korištena za neke manje infrastrukturne radove, poput ogradnje parcele, izgradnje pristupnog puta, sanacije glavnog pristupnog kolovoza kroz naselje i određenih taksi za potrebne dozvole. Oko 500.000 KM je potrošeno za izradu idejnog i glavnog projekta – pojasnio je Sedić.

Posebno je istakao kako dinamika izgradnje aerodroma zavisi isključivo od raspoloživog novca, a to je za sada dva do tri miliona KM godišnje. Preliminarne procjene govore da bi ukupna vrijednost izgradnje mogla dostići sumu od 100 miliona KM, koja bi, osim aerodromskog kompleksa, uključivala i izgradnju pristupne saobraćajnice, jednog mosta preko Une, kao i spoj na magistralnu cestu Sarajevo-Bihać.

Kako bi se ubrzala izgradnja ovog aerodroma počelo se razmišljati i o uzimanju kredita, za čije bi vraćanje garancije trebala dati Vlada FBiH. Sedić je kazao kako je podršku za ovu ideju dobio i od Vlade FBiH, kao i od premijera Fadila Novalića.

- Oko 30 posto potrebnog novca bi se osiguralo od Evropske banke za obnovu i razvoj, a ta sredstva bi bila nepovratna. Preostalih 70 posto sredstava bi se osiguralo preko komercijalnih banaka – napomenuo je Sedić.

Kada bude gotov, ovaj aerodrom će imati sve sadržaje potrebne za normalno funkcionisanje.

- Aerodromski kompleks obuhvata poletno-sletnu stazu dužine 2.200 metara sa mogućnošću produživaja do 2.500 metara, zgradu terminala, kontrolni toranj, hangare za potrebe Aerodroma, vatrogasnu stanicu, benzinsku stanicu, koja bi dala mogućnost avionima koji koriste Aerodrom u Bihaću da natoče gorivo i još neki manji infrastrukturni objekti – pojasnio je Sedić.

Prema studiji izvodljivosti, Aerodrom bi najviše bio korišten za čarter letove, kojim bi dolazili turisti koji žele posjetiti Nacionalni park Una u BiH, ali i Nacionalni park Plitvice u Hrvatskoj, koji se nalazi na dvadesetak kilometara od aerodroma. Također, Aerodrom bi bio korišten i za redovne zračne linije sa gradovima u zapadnoj Evropi u kojima živi veliki broj stanovnika porijekom iz ovog dijela BiH.