open-navfaktor-logo
search
Afera "Reket"
Kako je Bećirović otvorenim pismom branio svog stranačkog šefa od optužbi za reketiranje
Sa svojim tadašnjim šefom Zlatkom Lagumdžijom je sročio pismo, u kojem je pojasnio da se nema namjeru pojaviti na manifestaciji koju je početkom 2010. godine organizirao Tuzlanski list i preuzeti dodijeljenu nagradu i to jer se na ceremoniji trebao pojaviti i Nihad Imamović
13.09.2018. u 16:02
get url
text
Zlatko Lagumdžija i Denis Bećirović

Prioritet kandidata SDP-a za člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića je, tvrdio je na jednom od posljednjih stranačkih skupova, bolja ekonomija. I zaista, ekonomija je integralni dio Bećirovićevog političkog naslijeđa, kojeg je gradio posljednjih 20 godina u zakonodavnoj vlasti.

Jer, ako iznos od 2,4 miliona KM nije ekonomija, šta jeste? Upravo je taj iznos, prema optužnici u aferi "Reket", biznismen Nihad Imamović trebao uručiti zvaničnicima SDP-a u zamjenu za građevinsku dozvolu. Umjesto novca, SDP-ovci su dobili krivičnu prijavu.

Ta je krivična prijava podstakla Bećirovića na korak koji se ustalio kao simbol njegovog političkog djelovanja. Poslao je otvoreno pismo!

Sa svojim tadašnjim šefom Zlatkom Lagumdžijom je sročio pismo, u kojem je pojasnio da se nema namjeru pojaviti na manifestaciji koju je početkom 2010. godine organizirao Tuzlanski list i preuzeti dodijeljenu nagradu, i to jer se na ceremoniji trebao pojaviti i Nihad Imamović.

Ovo otvoreno pismo je jedini zabilježeni dokument od 1998. godine pa do danas u kojem ovaj "nadstranački kandidat" tretira pitanja ekonomske prirode, makar se radilo o ekonomskoj računici uskog kruga SDP-ovaca. U tri mandata u Parlamentu BiH iza sebe nije ostavio pisani trag nekog prijedloga zakonskog rješenja, odluke ili inicijative koja bi doprinijela ekonomskoj situaciji, izuzmemo li naloge za isplatu naknada za odvojeni život i slične beneficije koje su u prilici konzumirati državni parlamentarci.

Ali da se učinak izabranih zvaničnika valorizira po broju otvorenih pisama bez odgovora, svaka marka od njih milion, koliko ih je u posljednja tri mandata inkasirao iz državnog budžeta, bila bi zarađena. Angelina Jolie, Aleksandar Vučić, Ivica Dačić, Valentin Inzko, Peter Sorensen te predsjednici svih političkih stranaka u BiH, pojedini i u nekoliko navrata, dobijali su Bećirovićeva otvorena pisma, na koja niko nikada tradicionalno nije odgovarao. Zlobnici bi rekli – zato što su besmislena.

Međutim, učinak izabranih zvaničnika se ne mjeri otvorenim pismima. Mnogo ga je lakše izmjeriti odnosom prema određenim zakonskim rješenjima, poput, primjera radi, Zakona o prebivalištu BiH. Na ovome je Zakonu, koji je nanio nenadoknadiv udarac povratnicima u entitet RS, insistirao Milorad Dodik, a Denis Bećirović bio je jedan od onih koji su ga podržali, iako se tokom sjednice pozivao na "senzibilitet prema Srebrenici".

S obzirom na to da je dizanjem ruke za taj zakon pokazao da ipak posjeduje snažniji senzibilitet prema svojoj fotelji, glasači su ga 2014. godine "nagradili" sa oko 26.000 glasova manje nego što je dobio četiri godine ranije.

- BiH sebi više ne može dozvoliti luksuz da izgubi nove četiri godine baveći se temama od kojih građani ove zemlje nemaju nikakve koristi – poručio je Bećirović na skupu u Živinicama i tim ćemo citatom zaključiti ovaj tekst.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.