VEZANI TEKST - U BiH stiže 23.400 doza Pfizerovih i više od 153.000 AstraZeneca vakcina!

Osim toga, u našu zemlju, kako se dalje navodi u saopćenju Ministarstva, sredinom ili krajem narednog mjeseca, trebalo bi stići još od 153.600 do 259.200 doza vakcina na kojoj su radili Britansko-švedska farmaceutska kompanija AstraZeneca i Univerzitet Oxford.

Riječ je o vakcinama koje su dobile potrebno odobrenje od Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Evropske agencije za lijekove (EMA).

- Konačno dobra vijest da vakcine stižu u BiH! Prema brojkama, ovom prvom pošiljkom moglo bi se vakcinisati oko 90.000 ljudi. Ohrabrujuće je i to što se radi o vakcinama koje su odobrene od strane Evropske agencije za lijekove - kaže prof. dr. Jasenko Karamehić, imunolog.   

No, ovih dana Ministarstvo zdravstva Njemačke saopćilo je da bi se vakcina protiv koronavirusa farmaceutske firme AstraZeneca trebala primjenjivati samo na osobama ispod 65 godina života, prenio je zdf.de.

U saopćenju navodi se da je odlukom Stalne komisije za vakcinaciju, koja djeluje pri Ministarstvu zdravstva, preporučeno da se vakcina proizvođača AstraZeneca primjenjuje samo na osobama od 18 do 65 godina. Ističe se da je tako odlučeno zato što ne postoji dovoljno podataka o efikasnosti vakcine kod osoba koje su starije od 65 godina.

Njemački Institut Robert Koch traži dokaze o učinkovitosti ove vakcine kod starijih, a do tada će oni dobijati samo one zasnovane na mRNA tehnologiji. 

Slično je jučer dala naslutiti i Francuska, a i Hrvatska razmatra opciju da ovom vakcinom ne vakciniše starije od 65 godina.

Prema dostupnim informacijama, vakcina ima nešto manju učinkovitost, koja iznosi oko 70 posto, u odnosu na, primjera radi Pfizer i Moderna vakcinu, čija se tehnologija temelji na mRNA, a zaštita im je oko 95 posto.

Karamehić navodi kako su ovih dana u javnost procurile informacije da je vakcina AstraZenece kod starijih od 65 godina učinkovita samo 10 posto. 

- Kako ne bismo lutali i bavili se dezinformacijama, nakon svega logičan slijed bi bio da naša Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH formira stručni tim koji će zatražiti objašnjenje od kompanije i potrebnu dokumentaciju na uvid o vakcini. Nije Njemačka neozbiljna zemlja, a evo vidim da i neke druge države u Evropi razmišljaju na sličan način. Ako nemamo valjanih kliničkih ispitivanja o učinku te vakcine na starije od 65 godina ili ako je ona niska, onda postavljam pitanje - koji je smisao imunizacije takvom vakcinom - naglašava Karamehić.       

Prema njegovim riječima, AstraZeneca mora dati protokol, dokumentaciju u kojoj trebaju biti navedeni podaci o kliničko-farmakološkim ispitivanjima na osobama iznad 65 godina života te koliki je procenat zaštite vakcine u toj populaciji od koronavirusa.   

Podsjetimo, vakcina AstraZenece je treća koja je odobrena u Evropskoj uniji, nakon Pfizerove i Modernine, koje se mogu koristiti protiv COVID-19, ali prva temeljena na tzv. vektorskoj tehnologiji. I ova vakcina, kao i Pfizerova, daje se u dvije doze u razmaku od 21 do 28 dana, a može se čuvati u običnim frižiderima. 

U izradi vakcine, kao nosač, korišten je adenovirus-26 koji izaziva prehladu kod šimpanza, ali on nema učinak na ljude. U adenovirus ubačen je genetski kod spike proteina (šiljak) koronavirusa koji potiče organizam na stvaranje antitijela.

- Vakcina AtraZenece bazirana je na staroj konvencionalnoj metodi koja je vrlo efikasna. Građena je na prirodnom virusu koji, kao antigen, treba da izazove odgovarajući odgovor našeg organizma. Na sličnoj osnovi baziraju se i ruska i kineska vakcina. Pfizererova i Modernina vakcina temelje se na vještačkom virusu (mRNA tehnologija). One simuliraju, odnosno glume odgovor pravog virusa, ali je činjenica da su vrlo učinkovite - kaže Karamehić.