Zakonsko rješenje koje trenutno imamo i koje nam predstavlja tešku prepreku na evropskom putu usvojeno je prije devet godina, a njime je propisano da odluku o tome da li je neki zvaničnik u sukobu interesa ili nije donose ti zvaničnici ili njihovi bliski saradnici.

Tim su zakonom, smatra se, širom otvorena vrata korupciji i zloupotrebama u institucijama vlasti. Vijeće ministara BiH je 20. maja 2013. godine u proceduru uputilo Prijedlog zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti za razmatranje po hitnom postupku. Prijedlogom je predviđeno osnivanje parlamentarne komisije koja bi, umjesto Centralne izborne komisije, imala nadležnost za utvrđivanje sukoba interesa.

Najprije je ovaj zakon usvojio Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH na sjednici održanoj 23. maja 2013. godine. Da se taj zakon ne usvoji, apelovali su iz Delegacije EU-a u BiH, a apelima su se pridružile i organizacije civilnog društva i stručna zajednica. Protiv usvajanja su bili i neki zastupnici, ali nedovoljan broj za obaranje.

- Ovo nije Zakon o sukobu interesa po svom sadržaju, ovo je Zakon o ukidanju sukoba interesa. Poslije ovog zakona nema više odredbe koja će se na ozbiljan način u Bosni na nivou institucija BiH baviti sprečavanjem sukoba interesa, a to treba da bude intencija ovog zakona. Zašto se sukob interesa koji se odnosi na izabrane zvaničnike daje u ruke izabranim zvaničnicima da oni o tome odlučuju – poručio je tadašnji zastupnik SDA Šefik Džaferović.

Protiv usvajanja su bile i neke stranke koje u tom trenutku nisu imale zastupnike na državnom nivou, poput Naše stranke, koja je Zakon o sukobu interesa ocijenila kao "nedemokratski i neevropski".

- Odluka vladajuće koalicije da se bez otvorene rasprave u kojoj bi učestvovala šira javnost, po modelu hitne procedure mijenja zakon od krucijalne važnosti za borbu protiv korupcije i nepotizma, sama je po sebi već skandalozna. Naime, novim zakonom je predviđeno da će komisiju koja će odlučivati o postojanju sukoba interesa činiti parlamentarci koji bi trebali da utvrđuju da li su njihove partijske kolege u sukobu interesa, što znači da su već sami članovi te komisije u sukobu interesa – saopćeno je tada iz Naše stranke.

Protiv je glasalo devet zastupnika SDA i Stranke za BiH, dok su 26 zastupnika tadašnje vladajuće koalicije SDP, SBB, SNSD, SDS i HDZBiH glasali za usvajanje. Među onima koji su podržali zakon bio je i tadašnji predsjedavajući Zastupničkog doma Denis Bećirović. Zatim je ovo zakonsko rješenje usvojio i Dom naroda na sjednici održanoj 5. novembra 2013. godine.

Delegati SDA Sulejman Tihić, Halid Genjac i Nermina Kapetanović su smatrali da je Zakon štetan po vitalni nacionalni interes. Ustavni sud je 18. oktobra dostavio odgovor u kojem je ocijenio da vitalni interes Bošnjaka njime nije povrijeđen.

- Ja i dalje smatram, dakle, da Prijedlog ovog zakona onemogućava instituciju sprečavanja sukoba interesa putem komisije politički komponirane, podložne političkim utjecajima i da putem te komisije i takvog odlučivanja o sukobu interesa postignuti standardi u BiH u oblasti sukoba interesa se uništavaju. Vjerovatno ćemo uskoro vidjeti koji su pojedinci razlog prijedloga ovog zakona, da li samo oni koji su do sad bili u odgovarajućim situacijama sukoba ili oni koji će se naći – kazao je na sjednici delegat SDA Halid Genjac.

Nakon što su oba doma usvojila sporno rješenje, oglasila se Delegacija EU-a u BiH, iz koje je istaknuto da je Zakon o sukobu interesa od vitalnog značaja za borbu BiH protiv korupcije.

- Sa žaljenjem konstatujemo da se vlasti BiH, usvojivši ove amandmane, nisu dovoljno fokusirale na adekvatno rješavanje sukoba interesa što bi garantovalo djelotvorno, objektivno i transparentno obavljanje javnih funkcija – zaključuje se u saopćenju Delegacije EU-a u BiH.

Danas, devet godina kasnije, Zakon o sukobu interesa je još opterećenje na evropskom putu BiH i nepremostiva prepreka u borbi protiv korupcije, nepotizma i ostalih zloupotreba. I prije četiri godine, 25. aprila 2018. godine, Delegacija EU-a u BiH pozvala je na brzo usvajanje novog Zakona o sukobu interesa jer "sadašnji sistem za sprečavanje sukoba interesa na državnom nivou ne funkcioniše adekvatno od 2013. godine". Zakon o sukobu interesa bio je zapravo dio paketa zakona na čijem usvajanju je insistirao SNSD Milorada Dodika.

U tom paketu su još bili Zakon o prebivalištu i Zakon o javnim nabavkama, ali i reduciranje Budžeta institucija BiH na štetu Oružanih snaga BiH i državnih policijskih agencija. Zastupnici i delegati SDP-a su pristali na zahtjeve SNSD-a kako ta stranka ne bi bila izbačena iz vlasti, odnosno kako bi Zlatko Lagumdžija ostao na mjestu ministra vanjskih poslova, a Denis Bećirović u fotelji predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

O tome su svjedočili i neki članovi SDP-a, ali i drugi zvaničnici, poput predsjednika SBB-a Fahrudina Radončića i donedavnog člana SDP-a Suada Kurtćehajića.