Nekompletnost posmrtnih ostataka i dalje je problem pa se porodice teško odlučuju na ukop. Uglavnom se radi samo o nekoliko kostiju.

- Do ovog trenutka za ukop u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari 11. jula ove godine spremni su posmrtni ostaci 16 žrtava. Ovaj broj nije konačan, mogao bi biti nešto veći jer se u Podrinje identifikacionom projektu nalaze posmrtni ostaci još 37 žrtava. Oni su također identifikovani DNK metodom i od strane porodica, međutim, porodice nisu dale saglasnost još, uglavnom zbog nekompletnosti - pojasnila je Emza Fazlić, glasnogovornica Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine.

Kako je kazala, isti je slučaj sa još 92 žrtve koje su identifikovane DNK metodom, ali porodice još nikada nisu pristupile zvaničnoj identifikaciji.

- Problem je i nekompletnost posmrtnih ostataka. U nekim slučajevima se radi o samo jednoj kosti ili nekoliko sitnih koščica. Porodice se nadaju da će biti pronađeni i ostali posmrtni ostaci uprkos činjenici da je prošlo jako puno vremena od trenutka ubistva - istakla je Fazlić.

Među žrtvama genocida počinjenog u ljeto 1995. godine na području Srebrenice za koje su porodice za sada dale saglasnost za ukop ove godine, nalaze se i dva maloljetnika.

- Radi se o mladim osobama. Najstarija žrtva koja će biti ukopana ove godine je 56-godišnji muškarac koji je uz pomoć DNK metode identifikovan još 2013. godine. Međutim, porodica je tek sada smogla snage za ukop. Najmlađa žrtva je Azmir Osmanović, imao je samo 16 godina kada je ubijen. Osim njega, bit će ukopan još jedan 17-godišnjak. Ove godine imat ćemo dva maloljetnika na kolektivnoj dženazi - naglasila je Fazlić za AA.

Posmrtni ostaci Azmira Osmanovića su pronađeni prije dvije godine na lokalitetu Poljanci kod Srebrenice.

- Bit će ukopana i jedna mlada žena, imala je samo 24 godine kada je ubijena. Posmrtni ostaci žrtava koje će biti ukopane ove godine uglavnom su ekshumirani iz grobnica na području Srebrenice, Zvornika, na različitim lokacijama. Posmrtni ostaci dvije žrtve koje će biti ukopane ove godine ekshumirani su prije skoro 20 godina i prije čak 13 godina je utvrđen identitet - izjavila je Fazlić.

Prema njenim riječima, zbog pandemije koronavirusa susreću se i sa povlačenjem saglasnosti jer članovi porodica žrtava nisu u mogućnosti da doputuju u BiH iz inostranstva.

- Ove godine smo imali samo jedan takav slučaj - kazala je Fazlić.

Kolektivna dženaza u Prijedoru 20. jula 

Kada je u pitanju kolektivna dženaza u Prijedoru, formiran je organizacioni odbor za organizaciju kolektivne dženaze 20. jula ove godine.

- Donesena je odluka da će se dženaza održati uprkos činjenici da pada na prvi dan Kurban-bajrama. Koliko će žrtava biti ukopano, još je rano kazati, to ćemo znati početkom jula kada se porodice obavijeste i kada se zakažu zvanične identifikacije - pojasnila je Fazlić.

Dotakla se i pretraživanja terena u cilju pronalaska posmrtnih ostataka osoba koje se još vode kao nestale.

- Proces potrage za nestalim ušao je u najtežu fazu. Još tragamo za 7.579 žrtava proteklog rata. To je veliki broj osoba koje se još traže i to su zapravo najteži slučajevi. Svjesni smo da je dosadašnji način potrage za nestalim iscrpljen da je potrebno primijeniti nove metode, nove načine potrage za nestalim. Koristiti nove tehnologije kako bi se otkrile preostale masovne, pojedinačne i zajedničke grobnice kojih sigurno ima još na desetke u našoj zemlji. Institut ulazi u nove projekte rada s lidar tehnologijom, zajedno sa Geološkim fakultetom u Tuzli - pojasnila je Fazlić.

Nada se da će ova nova tehnologija, uz pomoć helikoptera ili dronova moći prodrijeti u tlo i na taj način analizirati tlo kako bi otkrili da li u njemu ima promjena, koje su eventualno mogli prouzrokovati posmrtni ostaci koji su negdje ukopani.

- Intenzivno nastavljamo sa radom. Imamo desetke lokacija u pripremi, na kojima će se raditi ekshumacije. Na nekim lokacijama su već u toku - dodala je Fazlić.