Na zvaničnoj Facebook stranici Vlade KS istaknuto je de u pitanju "historijska odluka". No, ona neće "uveliko riješiti problem finansiranja" Zemaljskog muzeja, kako je također istaknuto na Facebook stranici Vlade KS, nego tek pokriti samo dio troškova.

- Drago nam je da su se svi pomalo uzbudili oko ovoga pitanja. Na prvom mjestu je najvažnije da se uspostavi redovno finansiranje. Ovim pitanjem mi bismo, ako bude uspješno dovedeno do kraja, kao što je obećano, u naredna dva mjeseca otprilike da se zvanično potpiše ugovor, kojim bi muzej dobio sigurnih 50 posto budžeta za koliko-toliko normalno funkcioniranje. Kad kažem 50 posto, mislim na trenutni broj uposlenih koji je za 50 posto manji od naše sistematizacije i potrebnih radnih mjesta. Što znači da je to parcijalno rješenje. Međutim, to je veliki korak naprijed u odnosu na trenutnu situaciju u kojoj nema ništa zagarantovano. Mi smo za 2021. godinu dobili ukupno, kad se sve sabere, za pet mjeseci funkcioniranja, a ostalo da se snađemo.

Ali meni je bitno da se mi naslonimo na neki način na Univerzitet i da iskoristimo njihove resurse. Ono što je najvažnija stvar, Zemaljski muzej se ne prodaje nikome, niti mijenja bilo šta značajno u svojoj politici, samo nastojimo da se vratimo tamo gdje smo bili, gdje pripadamo i da bolje iskorištavamo resurse koje imamo. Za to nam sigurno treba finansiranje, za to nam treba veći broj ljudi i onda će to da ide u puno boljem pravcu i lakše nego što je trenutno – kazao je za Faktor Mirsad Sijarić, v.d. direktora Zemaljskog muzeja BiH.

Pitali smo koliko bi, ako bi inicijativa bila sprovedena u djelo, dobili finansijskih sredstava.

- Na ovaj broj ljudi to ide tačno po broju ugovora, 40 posto finansiranje za svaki ugovor, tj. za svakog zaposlenog, bi to sada trenutno iznosilo oko 800.000 KM. To je hladni pogon jer u uvjetima i kapacitetima sadašnjim nama treba milion i 400 hiljada da funkcioniramo – odgovorio je Sijarić.

No, kaže da postoji i strah zbog trenutne situacije...

- Čega je mene strah? Poznavajući naše prilike i odnose ovdje, da će sada mnogi pohrliti da traže razne stvari od muzeja, a računajući da je sve riješeno, da ovi do sada koji su imali neku obavezu, koji su je ispunjavali, ili nisu, ili jesu djelimično, da će reći, "e odlično, ovi su riješeni, pa sad mi ne trebamo ništa". To se nama dešavalo svaki put kada imamo međunarodne projekte sa američkom ambasadom, sa švicarskom, kada nama dođu ljudi iz Louvrea, onda svi dignu ruke i kažu: "E ovi su riješeni, oni su sami sebe riješili pa ne trebamo mi ništa".

Pojašnjava da pravni status muzeja ostaje kakav jeste jer "ovaj sporazum ako se realizira, kako se planira, i kako pokušavaju, uopće ne ulazi u rješenje pravnog statusa".

- On se njega uopće ne dotiče, Kanton nema te ingerencije bez Skupštine BiH. To je već komplikovaniji proces, ovim se to ne rješava. I dalje ostaje bez statusa, bez upravnog i nadzornog odbora. Više ovim dobija Univerzitet nego što dobija muzej, pravo da vam kažem. Jer Univerzitet dobija sadržaj kojeg uopće nema, dobija na neki način da učestvuje u jednoj tradiciji koja je od 1888. godine. Naravno da je muzej u puno gorem položaju nego što je Univerzitet i u puno gorem stanju, ali eto, to je zajednički napor. Mi ovo pozdravljamo, ne bi da bude nikakvih dilema oko toga i mislimo da je ovo rješenje da se značajno unaprijedi rad Zemaljskog muzeja – pojasnio je Sijarić.

Podsjetio je i na ono što govori već godinama.

- U Sarajevu postoji takva institucija, Zemaljski muzej BiH, a niko je ne podržava na ozbiljan način, jer je ona kao državna institucija, nije riješen status, pa šta nas briga. Ovi ljudi su se sada javili, dali pozitivne signale da će poduzeti nešto. Mi se nadamo da će ta saradnja otvoriti druge mogućnosti koje mi već imamo, koje Univerzitet ima.

Ja ovo gledam kao prvi korak i da će se to nastaviti razvijati, da će se otvoriti drugi putevi koji su nam do sada bili zatvoreni. Ovo je početak, treba od nečega krenuti, mada je, naravno, to smo hiljadu puta prošli, ukupni taj budžet je smiješan, po mom sudu, a to sam vrlo jasno rekao i premijeru i rektoru i ministru. Za Kanton to ne predstavlja nikakvo opterećenje. Ali eto, do sada nismo uopće bili u fokusu, eto sada ćemo biti u malo većem fokusu kod njih i nadam se da će to interesovanje rasti.

Za funkcioniranje, potrebna nam je jedna trećina budžeta Narodnog pozorišta Sarajevo. Narodno pozorište ima sedam miliona, mislim da bismo mi sa jednom trećinom toga bili vrlo zadovoljni. U idealnim uvjetima tri miliona, a u trenutnim uvjetima milion i po. Vidite o čemu se tu govori. To je žalosno – zaključio je Sijarić.