Potpisnice CEFTA sporazuma su Albanija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Moldavija, Crna Gora, Srbija i Misija privremene uprave Ujedinjenih nacija na Kosovu, u ime Kosova.

Vlada Republike Srbije 10. marta usvojila je odluku o privremenoj zabrani izvoza osnovnih poljoprivrednih prehrambenih proizvoda bitnih za stanovništvo, tačnije zrna pšenice, pšeničnog brašna, kukuruza i prekrupe i suncokretovog ulja.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je jučer da će Srbija pozitivno odgovoriti na sve zahtjeve zemalja regiona za uvoz žitarica, brašna i ulja i da će ih podmiriti svime što traže, vodeći računa da to ne ugrozi potrebe domaćeg stanovništva.

- Države regiona traže velike količine od nas, i to ne samo po ugovorima. Ljudi se plaše za budućnost i to hoće da osiguraju. Dat ćemo sve što možemo, prvo zemljama iz inicijative "Otvoreni Balkan", a onda i BiH i Crnoj Gori, jer su to naši susjedi - rekao je Vučić jučer.

Iz Vanjskotrgovinske komore BiH kazali su za Faktor da su ne samo Srbija, već i druge članice CEFTA-e su uvele određene restriktivne mjere koje nisu u samom duhu sporazuma. No, oni podsjećaju da su u vanrednim okolnostima, poput krize na početku pandemije COVID, članice CEFTA-e, također, posezale za ovim instrumentom.

- On je privremenog karaktera, dok se tržište ne konsoliduje, čega smo bili svjedoci u tokom pandemije. U situaciji kakva je trenutno, uvođenje restriktivnih mjera od strane članica se smatra kao zaštita  domaćeg stanovništva  a ne namjera nanošenja štete drugim članicama – rekli su nam iz VTK-a.

I Bosna i Hercegovina pripremila je odluku o privremenoj  zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata radi osiguravanja neophodnih količina za prerađivačku industriju BiH i očuvanju šuma.

Također, kompanija Klas kako bi osigurala dovoljne količine za domaće tržište odlučila je maksimalno reducirati, a nekim državama i obustaviti izvoz brašna.

Ekonomista Admir Čavalić pojašnjava kako CEFTA garantuje slobodan protok roba između zemalja članica i ona je osnov, odnosno, jedan od preduvjeta ekonomske integracije regiona, a kasnije i ulaska u širu ekonomsku zajednicu koja se odnosi na EU.

Čavalić ističe da se i ranije dešavalo da su neke zemlje prekršile odredbe CEFTA-e, no, nije bilo konkretnih sankcija.

- Nije prvi put. Nekada je reagovao Brisel, poput slučajeva sa Kosovom u relaciji sa BiH i Srbijom. Međutim, nije bilo drastičnih sankcija. To su više bili političkih pritisci ili drugih zemalja ili zvaničnog Brisela – pojasnio nam je Čavalić.

Na pitanje da li možemo u ovom slučaju očekivati sakcionisanje Čavalić kaže da ne možemo.

- Pitanje je koliko će dugo trajati te restriktivne mjere. Moguće je da će se ova ograničenja vrlo brzo kao mjera ukinuti, da će trajati nekoliko sedmica, eventualno mjesec dana. Mislim da se neće stići niti prijaviti niti sankcionisati  - zaključio je Čavalić.