VEZANI TEKST - Šest delegata u Domu naroda BiH traži ocjenu ustavnosti Zakona o imovini u RS-u

Odlučujući o zahtjevu šest delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, Ustavni sud BiH utvrdio je da Republika Srpska nema ustavnu nadležnost za reguliranje pravne materije koja je predmet Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti Republike Srpske jer je to nadležnost Bosne i Hercegovine. Sporni zakon stavljen je van pravne snage. 

- Ovo je peti pokušaj vlasti entiteta RS da državu BiH ostave bez imovine. Država je svaki put pobijedila, a tako će biti i u budućnosti – kaže za Faktor Dževad Mahmutović, zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice koji je u aprilu ove godine dostavio apelaciju Ustavnom sudu BiH.

Jasna je to poruka, nastavlja Mahmutović, da su ratne politike koje se danas provode mirnodopskim sredstvima još žive, ali da su i branioci BiH spremni i da će je još braniti svim demokratskim sredstvima i pravnim putem.

- Pozivam vlasti entiteta RS da prihvate jedino moguće rješenje, a to je donošenje zakona u Parlamentu BiH – istakao je on.

VEZANI TEKST - Dodik ljut zbog imovine: Stranci i dva muslimana u Ustavnom sudu BiH patološki ne podnose RS

Milan Blagojević, profesor ustavnog prava iz Banje Luke i sudija koji se povukao iz pravosuđa BiH zbog odluka Valentina Inzka, kazao je da je ova odluka Ustavnog suda BiH suprotna Ustavu BiH.

- Ovdje se u Republici Srpskoj pozivaju na teritorijalnu raspodjelu u BiH, 51 posto naprema 49 posto. To nije puko pozivanje na teritorijalnu raspodjelu, jer to piše expressis verbis, u preambuli Ustava BiH, gdje se kaže da se u toj preambuli poziva na Ženevske principe iz 1995. godine o teritorijalnoj raspodjeli između dva entiteta, RS i FBiH, prema kojem FBiH pripada 51, a RS-u 49 posto. Dakle, Republika Srpska je prema Ustavu BiH unijela 49 posto svoje teritorije. I otuda je ispravno pozivanje na ustavni model, predviđen u preambuli Ustava BiH - kaže Blagojević.

Mahmutović je komentirajući ovu Blagojeviću izjavu kazao da bi "bilo dobro čuti tumačenje profesora Blagojevića o članu I/1 kontinuitet BiH Ustava BiH".

- Nije BiH nastala u Dejtonu, niti je sastavljena od entiteta, ona se sastoji od dva entiteta. BiH je država koja ima kontinuitet vlasništva nad imovinom bivše RBiH, a prema Sporazumu o sukcesiji i imovine koja je pripadala SFRJ. U skladu sa Ženevskim principima ona djeluje sa izmijenjenom unutrašnjom strukturom – zaključuje Mahmutović.  

U aprilu ove godine visoki predstavnik Christian Schmidt donio je odluku kojom se privremeno van snage stavlja Zakon o nepokretnoj imovini RS-a sve do konačne odluke Ustavnog suda BiH. Prethodno je Schmidt, u decembru prošle godine, u pismu kolegijima Doma naroda i Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH pozvao na formiranja ekspertske grupe koja će raditi na izradi zakona o državnoj i vojnoj imovini.

VEZANI TEKST - Bratić pitao na sjednici NSRS-a: Da li je Vojvodina vlasnik državne imovine ili Srbija?

- Primarni fokus međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini je implementacija Agende 5+2, čije je ispunjenje neophodno za izlazak zemlje iz međunarodnog nadzora. U tom kontekstu, prioriteti su rješavanje pitanja državne i vojne imovine - navodi se u pismu.

U januaru 2011. godine, kako bi spriječio promjenu vlasništva nad državnom imovinom prije nego što Ustavni sud BiH donese konačnu odluku o ustavnosti Zakona RS-a o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji Republike Srpske i pod zabranom je raspolaganja, bivši visoki predstavnik Valentin Inzko donio je nalog o obustavi njegove primjene. Sporni zakon usvojen je u NSRS-u u septembru 2010. godine.

Bivši visoki predstavnik Paddy Ashdown 2005. godine nametnuo je Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom. Ovaj zakon ostaje na snazi sve dok u Parlamentu BiH ne bude usvojen novi, koji utvrđuje koja imovina pripada kojem nivou vlasti.