Također, u dogovoru sa Miloradom Dodikom ne miješa se uopće u pitanja u vezi s ovim entitetom. To je za njih dvojica završena stvar. Sada im zajedničkim snagama i djelovanjem ostaje da udare pečat na tzv. Herceg-Bosnu i takav Izborni zakon BiH koji bi podijelio Hrvate na "prave i neprave", i koji bi dalje kroz izmjene Ustava BiH definitivno zacimentirao podjelu ove zemlje. 

Samo oni Hrvati koji su glasačka mašinerija HDZBiH su važni, i jedini su legitimni. Samo njihov glas je vrijedan za Čovića. Hrvati iz Sarajeva, Goražda, Tuzle, Zenice, a ima tu i Posavine..., nisu pravi Hrvati po njegovim uzusima. U obzir dolaze samo oni "čistih krvnih zrnaca", sa zapadne obale Mostara, iz Širokog, Čapljine, Ljubuškog, Stoca, Neuma, Viteza, Busovače..., u prijevodu iz UZP-ovske tvorevine Herceg-Bosne. 

Stoga, ofanziva koju je Čović pokrenuo preko svojih medija, a posebno HMS-a (Hrvatski medijski servis) i pritisci prvenstveno na lidera SDA Bakira Izetbegovića i DF-a Željka Komšića, te sve one koji zastupaju njihove političke stavove, ni najmanje ne čude.  

U tekstu "BiH bi se mogla raspasti na isti način kako se raspala Jugoslavija", kao glavni krivci za "raspad BiH označavaju se Bošnjaci", a pri tome se povlači paralela sa događajima s početka 90-tih.  

- Hoće li BiH, koju se naziva i Jugoslavijom u malom, opstati ili se raspasti, ovisit će u velikoj mjeri od politike najbrojnijeg naroda Bošnjaka, prema najmalobrojnijem narodu u BiH - Hrvatima, kako što je 90-ih opstanak Jugoslavije ovisio o politici Beograda prema pravima malobrojnijih naroda u bivšoj federalnoj državi - navodi se u tekstu. 

Nadalje, iz teksta se može zaključiti kako Hrvati nemaju pravo birati svoje predstavnike u Predsjedništvo BiH i svih 17 delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH, što je notorna neistina. 

VEZANI TEKST - Izborni zakon i uređenje BiH: Šta je to Izetbegović rekao pa Ljubić prijeti čak i ratom!?

Ono što žulja Čovića jeste što želi nametnuti takve izmjene Izbornog zakona BiH koji bi bio klasični izborni inžinjering, gdje bi HDZ bio jedina stranka koja može imati člana Predsjedništva BiH i sve federalne delegate, a samim tim i sve delegate u Domu naroda Parlamenta BiH. 

Naravno, spominju se samo odluke Ustavnog suda BiH (Božo Ljubić), dok se presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu i ne tretiraju. Zašto? Pa jednostavno, ne tiču se Čovićevih niti interesa HDZ-a, a dodatno bi njihova implementacija mogla ugroziti planove osovine Dodik-Čović. 

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić više se ne naziva samo "izdajnikom Sejdom Bajramovićem", već mu se pokušava nametnuti da je novi Slobodan Milošević. 

- Bošnjačka politika, kao da nije ništa naučila iz recentne povijesti, nastavlja Miloševićevim putem. "Probosanske patrijote" vjeruju da Bosnu i Hercegovinu, "malu Jugoslaviju" mogu odbraniti, primjenom Miloševićevih metoda - eliminiranjem Hrvata, kao političkog faktora u Federaciji i zauzimanjem njihovih ustavnih pozicija na saveznom nivou, u Predsjedništvu BiH, Domu naroda Parlamenta BiH i Vijeću ministara. Tada će, misle, biti "2:1 za državu BiH", kako je govorio Komšić krećući treći put u kampanju otimanja ustavne pozicije Hrvatima u Predsjedništvu BiH. Tako je prije 30 godina mislio i Milošević - navodi se u tekstu HMS-a. 

Na kraju se zaključuje: 

- Odvajanje Republike Srpske od BiH bit će ne samo ostvarenje onog o čemu govori Milorad Dodik, već i nužnost na koju će RS biti primorana, kao što je 90-ih Milošević primorao Sloveniju i Hrvatsku da se izvuku iz njegovih kandži i proglase samostalnim državama. Hrvati, koji nemaju svoj entitet u BiH, u takvim okolnostima, ponovo će biti primorani braniti područja na kojima stoljećima žive u BiH.

Iz cijelog teksta rađenog po Čovićevoj narudžbi, poruka Izetbegoviću i Komšiću, i svim ostalim probosanskim strankama je: ako ne prihvatite naše amandmane na Izborni zakon, od izbora 2022. godine nema ništa i krećemo i mi u otcjepljenje. 

Takvo što dalo se iščitati iz izjave lidera HDZ-a koji je govoreći o reformi izbornog zakonodavstva dao i rok: 

- Svi oni koji su spekulirali kako je to podjela države ako tražite legitimno predstavljanje – i to su inicijative za promjenu Ustava. Da li će do njih doći, dobili su odgovor nekih strana da ovdje ide mirni razlaz. Ja ću osobno u ime politike koju predvodim učiniti sve da hrvatski narod bude jednakopravan na cijeloj BiH i da ga predstavljaju legitimni predstavnici. Izborni zakon je mali korak, to je minimum minimuma. Izborni zakon se lako mijenja natpolovičnom većinom u dva doma. Rok je što se mene tiče konačan 17. juni - kazao je Čović prije nekoliko dana u Kiseljaku. 

I nije ovo prvi put da Čović vrši pritisak dajući rokove. Posljednje tri-četiri godine uglavnom je govorio o "tri mjeseca roka", ili pak sredina godine, kao i ovoga puta. 

I nije se na tome stalo. Očigledno, član Centralne izborne komisije BiH Suad Arnautović je analizom "Izborni zakon: Slalom kroz devet vrata", objavljenom na web stranici Heinrich Böll Stiftung, u kojoj je pojasnio kako i kojim putem političari trebaju ići u cilju neophodne i neminovne izmjene Izbornog zakona BiH, ogolio do kraja Čovićeve planove. 

Stoga se našao na udaru Čovića, ali ovoga puta preko Večernjeg lista. 

VEZANI TEKST - BiH treba novi građanski Ustav: Čović bi izmjene Izbornog zakona koje bi reinkarnirale tzv. Herceg-Bosnu

- Bosnu i Hercegovinu (BiH) još ne možemo definirati kao novu "stabilnu demokratiju". Čović (HDZ BiH) nastoji prije Općih izbora 2022. godine izdejstvovati promjene Izbornog zakona BiH kojima će osigurati "legitimno predstavljanje" konstitutivnih naroda. Na taj način, uz "legitimne predstavnike" otvorio bi se put provedbi vlastite dugoročne strategije, koja nesumnjivo ide u pravcu zaokruživanja teritorije BiH nastanjene većinskim stanovništvom katoličke vjeroispovjesti, odnosno reinkarnacije "ugašene" tzv. Herceg-Bosne, njene potpune teritorijalne i političke autonomije i njenom, kad-tad, prisajedinjenu Republici Hrvatskoj - napisao je Arnautović u opsežnoj analizi. 

Ovu analizu pisao je kao vanredni profesor FPN-a u Sarajevu i autor brojnih knjiga i publikacija na temu izbornih sistema, a ne kao član CIK-a. No, to Čovićevi mediji ne smatraju relevantnim, već ga stavljaju samo u kontekst ove institucije. 

- Arnautovićev skandalozni istup dio je pokušaja miniranja pregovora o izmjenama Izbornoga zakona, što je zapravo i krajnji cilj dijela bošnjačke politike kako bi se sljedeće godine zadržao status quo - stoji u tekstu Večernjaka. 

No, ovaj tekst ustvari ima za cilj ostvariti Čovićev i Dodikov plan, a to je da u radu Interresorne radne grupe koja će raditi na reformi izbornog zakonodavstva ne učestvuju članovi CIK-a, već isključivo državni zastupnici vladajućih stranaka i predstavnici Vijeća ministara BiH. 

Podsjećamo, lideri SNSD-a i HDZ-a od marta prošle godine CIK nazivaju nelegitimnim i nelegalnim, iako su novi-stari članovi izabrani u Parlamentu BiH jer u ovoj instituciji više ne sjede ljudi koje oni mogu direktno kontrolisati.