Riječ psihijatara

Mentalno zdravlje u BiH: Sve više djece na psihijatriji, samoubistava je bilo više prije rata

Objavljeno: 23.10.2019. u 15:03 Autor: J. Bojić

Klinika za pshijatriju UKC-a Tuzla 2005. godine imala je oko 250 pregleda djece i adolescenata. Sada ta brojka ide i do 1.000 pregleda godišnje

FOTO: J. Bojić

Živimo mnogo brže živote, a samim tim i stresnije. Međutim mnoge predodže koje imamo o mentalnom zdravlju našeg stanovništva nisu tačne. Veća stopa samoubistava, u našoj zemlji, bilježena je krajem osamadestih godina prošlog stoljeća, nego danas, s druge strane, sve je više djece koja traže pomoć psihijatara, ali to ne znači da su djeca, per se, psihički bolesnija, nego da su porodice spremnije da im potraže pomoć.

Suicid i zdravlje djece

- Mi imamo stopu samoubistava od 8,8 posto. Ona se izračunava na osnovu broja suicida na 100.000 stanovnika. Krajem osamdesetih godina imali smo 10,5 posto. Stopa odmah poslije rata iznosila je oko 6,6 posto. Kod nas su mnogo veći problem ubistva, u čemu prednjačimo u regionu. Visoka stopa samoubistava je oko 20 posto, 10,5 je bila srednja, a ovo što sada imamo je niska stopa samoubistva - kaže dr. Esmina Avdibegović, šefica Odjeljenja za traumatske stresne poremećaje Klinike za psihijatriju UKC-a Tuzla.

Klinika za pshijatriju UKC-a Tuzla 2005. godine imala je oko 250 pregleda djece i adolescenata. Sada ta brojka ide i do 1.000 pregleda godišnje.

- Mi imamo problem, jer nemamo odjeljenje na kojem bi mogli hospitalizirati djecu. Prošle godine smo 15 adolesceneta morali hospitalizirali na odjeljenje za odrasle. Imamo dnevnu bolnicu za maloljetne i nama kroz grupne psihoterapije prođe oko 50-ero djece, a tu učešće uzimaju i roditelji. U svijetu imamo trend porasta pacijenata kod djece i adolescenata. Razlog je bolja dijagnostika, pristup psihijatriji je lakši i bolji, ljudi su spremniji da dovedu djecu psihijatru, ali naravno, tempo života je stresan za čitavu porodicu i održava se na djetetu kao najslabijoj karici. Upravo zbog toga se kroz jedan sistemski pristup, u koji uključujemo cijelu porodicu, dolazimo do poboljšanja - kaže dr. Nermina Kravić, šefica Odjeljenja za dječiju i adolescentnu psihijatriju na UKC-u Tuzla.

Inače, u BiH postoji Udruženje dječijih i adolescentnih pshijatara u BiH, kojih je u cijeloj zemlji ukupno 15 i to je prilično mali broj.

Blagostanje i bolesti

- Psihijatrija kao nauka datira od prije 200 godina, ali posljednjih 50 fokusirani smo na to kako da podignemo blagostanje ljudi ljudi koji imaju psihičke probleme, a ne samo da ukolni simptome. Mi u biti imamo pravu revoluciju u liječenju zahvaljujući novim lijekovima, novim psihoterapijskim i biološkim metodama. Stoga bih ja rekao da je mentalno zdravlje današnjih ljudi bolje, jer živimo u ponu većem blagostanju nego što je to bilo ranije. To imamo zahvaliti i dobrim lijekovima, dobro zaštiti mentalnog zdravlja, a uostalom i životni vijek je produžen - kaže dr. Izet Pajević, načelnik Klinike za pasihijatriju UKC-a Tuzla.

Slika mentalnog zdravlja našeg stanovništva odraz je svjetskih trendova, a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) bilježi povećan broj osoba s psihičkim poremećajima.

- U porastu su depresivni poremećaji će prema procjena 2030. godine biti vodeći uzrok onesposobljenja. Pshihotični poremećaji, poput shizofrenije, konstanta su i tu nema porasta. Broj osoba s posttraumatskim stresnim poremećejem, depreseivnim, anksioznim, opsesivno-kompulsivnim poremećajima, bolestima ovisnosti o drogi, alkoholu, kocki, internetu rate iz godine u godinu. Razlog je način života, jer iako živimo u društvu blagostanja, izloženi smo nasilju, počev od porodice, vršnajčkog nasilja, imamo posljedice rata i sve to ostavlja trag - kaže kaže dr. Esmina Avdibegović.

Dodaje da je u BiH problem opće nesigurnosti, na šta bi morali više obratiti pažnju vladajuće strukture promjenom retorike.

Inače, u Tuzli će od 25. i 26. oktobra biti održani XVII Psihijatrijski dani Bosne i Hercegovine, koje se svake godine održavju u našoj zemlji. Glavna tema Simpozija je "Liječenje u psihijatriji: aktuelnosti i dileme", učešće će uzeti 189 stručnjaka iz BiH, Hrvatske, Srbije, Austrije, Njemačke i Holandije, a pokrovitelji su Akademija nauka i umjetnosti BiH i Evropska psihijatrijska asocijacija.

Izvor:   Faktor

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije