Koliko zapravo ljudi živi u Srebrenici, niko tačno ne zna niti ima tačne podatke, piše stav.ba. Prema podacima iz Općine Srebrenica (Strategija razvoja općine Srebrenica 2018-2020. godine), na području Općine Srebrenica 2016. godine živjelo je 11.698 stanovnika.

Niko ne zna koliko tačno osoba živi na području Srebrenice

Kada usporedimo podatke iz 2016. godine o ukupnom broju stanovnika s podacima s biračkog spiska iz 2020. godine, dobijemo gotovo isti broj ljudi (iako birači/glasači ne mogu biti maloljetne osobe). Sve to pokazuje da zapravo niko ne zna koliko tačno osoba živi na području Srebrenice. Realna je pretpostavka da je to negdje između sedam i osam hiljada osoba.

VEZANI TEKST - Sprema se prevara: Podaci Bošnjaka korišteni za registraciju lažnih glasača poštom iz Srbije

Određen broj osoba ima prijavljeno prebivalište i imovinu u Srebrenici iako ne žive stalno u Srebrenici. S jedne strane, veliki broj Bošnjaka rođenih u Srebrenici danas živi širom svijeta, ali mnogi od njih imaju dokumente i prebivalište u Srebrenici. S druge strane, veliki broj Srba živi, recimo, u Bajinoj Bašti (Srbija), a imaju dokumente u Srebrenici jer nemaju nikakvu prepreku da imaju srbijanske i bosanskohercegovačke dokumente.

Poznato je da na području Općine Srebrenica živi dosta osoba starije životne dobi, ali da u Srebrenici ima osam osoba koje imaju stotinu (ili više) godina, to malo ko zna. Bar tako kažu birački spiskovi. O čemu se radi?

Podaci s redovnog biračkog spiska kažu da u Srebrenici živi 555 osoba koje su starije od 80 godina. Kada je u pitanju nacionalni sastav, od 555 osoba starijih od 80 godina, njih 470 su osobe srpske, a 84 bošnjačke nacionalnosti.

Detaljnija analiza pokazuje da od 555 osoba, koliko je na spisku, njih 77 ima 90 i više godina (73 osobe srpske i četiri bošnjačke nacionalnosti). Među njima su i osobe koje imaju stotinu ili više od stotinu godina. Takvih je osoba osam (sedam srpske i jedna bošnjačke nacionalnosti).

Srbija ne šalje podatke o umrlima u njihova mjesta rođenja

Slobodan Dragoljević rođen je 1920. godine i u aprilu je napunio stotinu godina. Tihomir Rakić je ušao u stotu u julu ove godine, a Jela Maksimović je u maju "uzela" 101. godinu. Milisav Janković je u aprilu ove godine napunio 102 godine, a Julka Jašić u februaru također "proslavila" 102. rođendan. Jelka Hajder i Mara Živković uskoro će napuniti po 105 godina. Cura Špiodić rođena je u decembru 1916. godine i uskoro će napuniti, prema biračkom spisku, 104 godine. Međutim, Cura, Slobodan, Tihomir, Jela, Milisav, Julka, Jelka i Mara osobe su koje više nisu među živima, ali se nalaze na biračkom spisku. Pored nabrojanih, postoji opravdana sumnja da je na biračkom spisku mnogo veći broj umrlih osoba. Vrlo je izvjesno da je minimum polovina od 555 osoba koje su starije od 80 godina zapravo mrtva. Postoje opravdani razlozi da se sumnja u tačnost podataka biračkog spiska.

Jedan od razloga zbog čega su umrle osobe na biračkim spiskovima jeste zato što matični uredi u Srebrenici nisu dobili podatke o umrlima, a nisu ih dobili zato što je većina osoba srpske nacionalnosti sa spiska živjela ili živi u Srbiji i, kada umru, podaci ne dolaze u matične urede u Srebrenici. Naime, Srbija ili nema obavezu ili ne šalje podatke o umrlima u njihova mjesta rođenja. Zbog čega Srbija ne šalje podatke, razlog može biti i taj što osobe srpske nacionalnosti bez ograničenja i problema mogu da imaju državljanstvo i dokumente kako Srbije, tako i Bosne i Hercegovine.

Na potezu je Centralna izborna komisija

Pored toga, vjerovatno postoje i oni koji ne žele da se s biračkog spiska uklone osobe koje su umrle, jer "svaka osoba koja je na biračkom spisku ima pravo glasa". U prethodnim izbornim ciklusima u našoj zemlji bilo je slučajeva gdje su "glasale" mrtve osobe. Bilo je i drugih slučajeva malverzacija. Recimo, na općim izborima 2018. godine građani Bosne i Hercegovine koji žive u Srebrenici bili su registrirani u CIK-u da će glasati iz nekog grada u Srbiji ili Hrvatskoj i na te adrese su odlazili i glasački paketi. Tako da nije čudo da i mrtve osobe "glasaju". Na izborni dan sigurno će biti malverzacija ili pokušaja istih, a koliko će biti "uspješne", zavisi od biračkih odbora i članova koji budu na biračkim mjestima.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIKBiH) svakako bi trebala obratiti pažnju na biračke spiskove te ih pravovremeno ažurirati i provjeravati. Naime, nekoliko stotina mrtvih osoba na biračkim spiskovima u Srebrenici moglo bi presuditi izbore. Postoji realna mogućnost da će neko pokušati glasati u ime osoba koje su na biračkom spisku, a nisu više među živima. Radi se o nekoliko stotina osoba, što može odlučiti ko će, recimo, biti načelnik Općine Srebrenica ili ko će imati više vijećnika u Skupštini.