- Ukoliko se rat u Ukrajini nastavi, a Srbija bude istrajna u tome da se ne pridruži sankcijama protiv Rusije, kandidatura Srbije za pristupanje EU je u opasnosti, a vlastima prijeti mogućnost potpune izolacije - navodi NATO.

U posljednjem izveštaju NATO-a analizira se način na koji se Zapadni Balkan izborio sa izazovima nastalim zbog rata u Ukrajini. U uvodnom dijelu jasno je stavljeno do znanja da svako izbjegavanje konačnog svrastavanja na stranu Zapada ili Rusije više neće biti moguće.

- Opak i ničim izazvan rat Rusije protiv Ukrajine sada predstavlja trenutak razjašnjenja za Zapadni Balkan. Do sad je Rusija pružala drugačiji put nekim igračima u regionu, međutim, taj put sada liči na ćorsokak.Taj put nudi viziju budućnosti koja je nihilistička, autoritarna, bankrotirana i nasilna. Kako će region reagovati otkriće mnogo o tome kuda ide - navodi se u izvještaju NATO-a. 

Kad je Srbija u pitanju zaključak je sljedeći:

- Položaj Srbije postaje sve neodrživiji kako Putinovi zločini postaju veći i sve više zastrašujući. Tako nastaje rizik da bi srbijanska vlada mogla biti sve više izolovana u Evropi. Kandidatura Srbije je već problematična, a sada je u još većoj opasnosti - piše u izvještaju, a ovaj zaključak je detaljno obrazložen.

Srbija se u ovom izvještaju spominje kao zemlja koja u velikoj mjeri zavisi od ruskog gasa, ali je istaknuto da taj problem u manjoj ili većoj mjeri ima cijeli region.

- Uprkos zavisnosti od ruskog gasa, veći dio regiona je zauzeo čvrst stav protiv ruskog rata protiv Ukrajine. Zemlje regiona, sa izuzetkom Srbije i Bosne i Hercegovine, usvojile su režim sankcija EU. Srbija je u tom pogledu pošla stranputicom, jer održava određeni stepen vojne saradnje sa Rusijom, kao i sa NATO-om - navodi se, a zatim posebno naglašava da region većinu svoje energije crpi iz fosilnih goriva, posebno uglja, ne od ruskog gasa.

Na taj način se dovodi pod znak pitanja obrazloženje srbijanskih vlasti da sankcije Rusiji ne uvodi upravo zbog gasa.

- Srbija, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija su najveći uvoznici ruskog gasa u regionu, iako je gas relativno mali dio njihovog energetskog miksa. Zapadni Balkan se u velikoj mjeri oslanja na stare, neefikasne i po životnu sredinu štetne termoelektrane na ugalj, a zemlje regiona nisu dovoljno investirale u održivija energetska rješenja - piše u izvještaju.

Posebna pažnja još jednom je usmjerena i na Ruski humanitarni centar u Nišu.

- Njihov humanitarni centar u Nišu služi kao centar špijunske aktivnosti, dajući Rusima pristup lokalnoj i nacionalnoj infrastrukturi civilne odbrane, a postoji i niz neformalnih veza, na primer, između nacionalnih crkava, dobrotvornih i drugih organizacija dvije zemlje - piše u izvještaju NATO-a.

Naglašava se i da Rusija Vladimira Putina već dugo pokušava da iskoristi nestabilnost regiona kako bi ojačala svoju geostratešku prednost, a prije svega igrajući na kartu toga da je NATO bombardovao Srbiju.

- Kremlj je gajio i iskoristio ove zamjerke i predstavlja se kao jedini istinski i legitimni branilac srpskih interesa. Problem je u tome što su pritužbe često nacionalističke i što su u prošlosti u ovom regionu izazivale nasilje i rat. Kada Putin koristi ova osjećanja, on je savršeno svjestan njihovog eksplozivnog potencijala. Zato postoji opravdana zabrinutost da bi ruski rat mogao da podstakne nove pokušaje nacionalističkih političkih snaga i same Rusije da polarizuje regionalnu politiku, pa čak i pokuša da prekroji granice, što bi vjerovatno dovelo do nasilja i vojnog sukoba u ovom krhkom regionu - stoji u izvještaju. 

Pod lupom i akcije građana

Posebno se napominje da je Beograd jedini evropski glavni grad koji je održao miting podrške Rusiji, a ističe se i da među građanima postoji velika podrška ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

- Jedna nedavna anketa je pokazala da 60 posto Srba krivi SAD za rat, a za 51 posto ispitanih je kriv NATO, u poređenju sa samo 26 posto onih koji su krivili Rusiju i 24 posto onih koji su mislili da su Ukrajina ili EU krivi za invaziju - navodi se u obrazloženju NATO-a.

Zbog svega navedenog se zaključuje da postoje znaci da će ova kriza ozbiljno zakomplikovati proces pristupanja Srbije Evropskoj uniji, posebno ako Srbijanastavi da narušava evropski konsenzus o sankcijama Rusiji i ukoliko njena javnost vidi EU u tako negativnom svjetlu, objavila je Nova.