Ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Eric Nelson u razgovoru za Glas Amerike govorio je o tome da li je Dejton zastario, da li ga treba mijenjati i da li je Bosna i Hercegovina i dalje američki projekat? 

- Dejtonski sporazum je okončao užasni rat devedesetih godina u Bosni i Hercegovini i u smislu okončanja konflikta se pokazao vrlo efikasnim, i kao i u smislu posljeratne reizgradnje -  kaže ambasador Nelson. 

- Dejton je Bosni i Hercegovini također donio i Ustav, to se može smatrati jednim početnim ustavom, svaki ustav treba da bude živi dokument koji se dopunjava, i mora definirati proces donošenja amandmana. Tako da prije ili kasnije svaka zemlja shvati da su joj potrebne neke reforme, i očigledno je da su bosanskohercegovačkom ustavu potrebne reforme, i Dejton i bosanskohercegovački ustav trebaju da se reformišu. Zašto? Zato što bosanskohercegovački građani žele biti dijelom transatlanske zajednice - pojašnjava ambasador Nelson.

- Ima jedan cijeli niz ustavnih pitanja kojima se u tom smislu treba pozabaviti da bi zemlja ispunjavala transatlanske standarde. Mnoga od tih pitanja je teško riješiti, ali ni jedno nije nemoguće riješiti. Neslaganje oko izbora u Mostaru se vuklo više od decenije, i nije bilo nemoguće za riješiti. Naravno trebala je snažna volja i vrijeme da se kaže sada se konačno ide naprijed - kaže u razgovoru ambasador Nelson.

- I upravo u odgovoru na pandemiju COVID-19 vidjeli smo određeno jedinstvo, znamo da je to moguće kada za to postoji osjećaj urgentnosti, i ja se nadam da ce taj osjećaj ostati pogotovu sada kada se zemlja mora oporavljati ekonomski i uspostaviti potrebne reforme da bi ekonomski oporavak uopšte bio moguć. Dakle, Bosna i Hercegovina je projekat, ali to je bosanskohercegovački projekat - kaže on. 

Mnoge stvari su izašle na vidjelo tokom ove pandemije, i dobre i loše. Šta bi ste vi izdvojili kao pozitivan razvoj, kad već govorimo u okviru Daytona?

- Kada se osvrnem na značaj ove godišnjice gledam iz perspektive kakav je progres ova zemlja u tom periodu postigla. Većina građana nisu zadovoljni njenim napretkom. Da jesu, ne bi imali toliko ljudi koji i dalje napuštaju zemlju. Međutim značajnih uspjeha je ipak bilo, na primjer kreiranje zajedničkih oružanih snaga, što je bilo ujedinjenje prethodno zaraćenih strana, koje u skladu sa ustavom teže ka svim međunardnim standardima i koja je postale pouzdane mirovne snage na međunarodnoj pozornici, ravnopravan partner u borbi protiv tererorizma, rame uz rame sa američkim snagama u Afganistanu i na drugim mjestima. Ovo je odličan primjer, i treba nam jos takvih primjera, jer je očigledno da kada se donese odluka da je stvari moguće primijeniti.

Jedan od velikih problema, o kojima ste govorili a koji se ne odnosi samo na Bosnu i Hercegovinu nego i na njene susjede je odliv mozgova. Da li je bolja regionalna, kominikacija i saradnja, i moguće proširivanje tržista jedna od karika koja bi mogla pomoći da se pokrenu međunarodne investicije, američke investicije, što bi vodilo novim radnim mjestima i na taj način uklonilo ovaj problem, kako je nedavno zaključilo Atlansko vijeće? Da li se vi slažete s tim?

- Iz tog razloga su otvoreni tzv. zeleni koridori kojima se brzo i efikasno odvijao saobraćaj i opreme i hrane i drugih roba koje su bile neophodne za borbu protiv virusa. Tu smo vidjeli mogućnost da se standardizuje ovaj vid komunikacije i da na taj način pomogne i standardizira i trgovina i sve rugulative i procesi u cijelom regionu te se tako poboljšava poslovna sredina. To daje mogućnost svim biznisima u regionu da jednostavno prošire svoje tržiste, ali u isto vrijeme kreira mnogo atraktivnije tržište za direktne strane investicije i iz Sjedinjenih Država i od drugih kredibilnih investitora koji žele donijeti nova radna mjesta i pozitivne promjene. Ali i oni će, po pravilu, također željeti garancije da će njihove investicije biti u fer procesu i zaštićene, dakle opet se vraćamo na borbu protiv korupcije i za slovo zakona, kao najveći prioritet da bi se poslovalo na pravi način - rekao je Nelson.